Kandić: Odluka da Dan sjećanja na žrtve akcije Oluja bude obilježen u Prijedoru politički i civilizacijski neprihvatljiva

Odluka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, patrijarha Porfirija i predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, da Dan sjećanja na žrtve hrvatske akcije Oluja, ove godine bude održan u Prijedoru, izazvala je brojne negativne reakcije u javnosti.

Sociološkinja i aktivistkinja za ljudska prava iz Srbije Nataša Kandić kazala je za Gradsku RTV da je takva odluka politički i civilizacijski neprihvatljiva, imajući u vidu zločine u tom gradu nad više od tri hiljade civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

U gradu, u kome se svake godine obilježava Dan bijelih traka u znak sjećanja na nedužne civile bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, neprihvatljivo je organizovati Dan sjećanja na žrtve akcije Oluja, ističe Kandić.

“Organizovati u Prijedoru bilo šta drugo, osim onoga što je za taj grad toliko važno, koji je počeo da poprima, da kažem, neku normalnu dimenziju grada, u kojem ima osjećanja i drugih etničkih zajednica za ono što se događalo Bošnjacima i Hrvatima, i sada opterećivati i porodice žrtava i građane, sa dodatnom jednom političkom organizacijom događaja je nepotrebno”, navodi Kandić.

Kandić smatra i da je neshvatljivo da nema političkog sluha za Prijedor, čiji su stanovnici bili žrtve stravičnih zločina na kraju 20.vijeka.

“Ta ideja, osim što je politički neprihvatljiva, to nije ideja u dobrom duhu, ona je civilizacijski, sa stanovišta poštovanja žrtava takođe neprihvatljiiva. Mislim da treba što više različitih aktera, civilnog društva, političkih partija, sa cijelog prostora bivše Jugoslavije da pozovu predsjednika Srbije da odustane od te odluke. Neshvatljivo je i bez komentara treba da prođe, Patrijarh treba da se stidi da on učestvuje u tome, da on smatra da je mjesto za komemoraciju žrtvama Oluje baš u Prijedoru”, poručuje Kandić.

Podsjećamo, u Prijedoru je tokom rata između 1992. i 1995. godine krizni štab grada, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom, izdao naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima, dok je istom naredbom bilo predviđeno da Bošnjaci i Hrvati na javnim mjestima na nadlakticama nose bijele trake. Nakon toga uslijedili su strašni zločini, u kojima je ubijeno 3.176 civila, dok je oko 30.000 Prijedorčana bošnjačke i hrvatske nacionalnosti prošlo kroz logore. Za te zločine, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene su kazne od oko 800 godina zatvora.

Izvor: Gradski - Portal (Gradski.me)