Kandić: Nikad lošija klima za procesuiranje zločina

Osnivačica Fonda za humanitarno pravo u Srbiji kaže da klima za procesuiranje ratnih zločina nikada nije bilo gora u cijeloj regiji [bivše Jugoslavije]. “Svi imaju naše žrtve i njihove ratne zločine”. 

Nataša Kandić, dobitnica brojnih međunarodnih, regionalnih i nacionalnih priznanja za ljudska prava rekla je Al Jazeeri da je prije deset godina u Srbiji postojala značajna politička podrška za procesuiranje ratnih zločina, ali da je takva podrška danas nestala.

Odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije naglo su pogoršani u utorak nakon što je Viši sud u Beogradu bivšeg komandanta Armije Republike Bosne i Hercegovine Huseina Mujanovića dan ranije osudio na deset godina zatvora.

Ovaj bivši pripadnik Armije RBiH suočen je s nepravomoćnom zatvorskom presudom jer je Viši sud u Beogradu ocijenio kako je on “odgovoran za zlostavljanje ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti u zatvoru kod Hrasnice u okolici Sarajeva tokom 1992. godine.”

Mujanovića, koji je bio upravitelj tog zatvora, uhapsila je potkraj jula 2018. policija na graničnom prijelazu pri ulasku u Srbiju iz BiH. Odmah mu je određen pritvor u kojemu je proveo dvije godine koliko je trajao sudski postupak. Srbijansko pravosuđe raspisalo je tjeralicu i sudilo Mujanoviću pozivajući se univerzalnu jurisdikciju u slučajevima ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije.

Srbija nije izvijestila vlasti u Bosnu i Hercegovini o vođenju istrage protiv Mujanovića niti je tražila njegovo izručenje, a on sam nije ni znao da je predmetom istrage sve dok nije uhapšen pri ulasku u Srbiju, prenijela je Hina u utorak.

Oštra reakcija BiH

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odmah nakon izricanja presude uputila je notu Ministarstvu vanjskih poslova Srbije protestujući zbog tretmana Mujanovića, koji je bosanskohercegovački državljanin.
O ovom je problemu izvijestila i povjerenika za vanjske poslove i sigurnost Evropske unije Josepha Borella te evropskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyja.

Član Predsjedništava Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović ranije je rekao da je nedopustivo da Srbija hapsi i sudi državljanima Bosne i Hercegovine, te da se u slučaju saznanja o odgovornosti Huseina Mijanovića trebala obratiti institucijama Bosne i Hercegovine.

Vlasti u Srbiji i ranije su raspisivali tjeralice za državljanima Bosne i Hercegovine zbog navodnih ratnih zločina, a najpoznatiji takvi slučajevi su pokušaju hapšenja ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i umirovljenog generala Armije RBiH Jovana Divjaka.

Iz Ministarstvo pravde Srbije odgovorili su u utorak da “procesuiranje ratnih zločina nije i ne može biti pitanje dnevne politike, nego pitanje vladavine prava”, te da su “pravosudni organi Srbije pokazali spremnost da jednako procesuiraju sva lica bez obzira na njihovu nacionalnu ili etničku pripadnost”.

Vučić: Stalo mi je do dobrih odnosa s BiH

U utorak je reagirao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je rekao da mu je “veoma stalo do dobrih odnosa s Bosnom i Hercegovinom”, ali je dodao da “to ne znači da nemamo pravo da procesuiramo one koji su ubijali Srbe da bi zadovoljavali njihove interese”.

“Svako ko je počinio ratni zločin mora odgovarati, bilo da je Srbin bilo da je Bošnjak. Sud koji je nezavisan je takvu odluku donio i tome nemam šta da dodam”, rekao je Vučić.

Ne ulazeći u konkretan slučaj Huseina Mujanovića, osnivačica Fonda za humanitarno pravo kaže kako ne misli da je Tužilaštvo Srbije depolitizirano, i da se na pravi način suočava sa ratnom prošlošću.

Kandić je rekla da Tužilaštvo Republike Srbije ne podiže optužnice protiv osumnjičenih državljana Srbije koji su bili u vojsci i policiji za vrijeme ratova devedesetih, te da brojni zločini i dalje ostaju potisnuti. Ona je još rekla da “što je neko zauzimao veću poziciju u vojsci ili policiji tokom sukoba, on je danas zaštićeniji od krivične odgovornosti”.

“Ovdje jedino nisu zaštićeni oni koji su pripadali dobrovoljačkim grupama, i najčešće se na njima pokazuje pravda”, rekla je Kandić. Podsjetila je da su danas u javnosti u Srbiji prisutni oni koji su pred Haškim tribunalom osuđeni za ratne zločine, neki od njih su i dalje u vrhu političkih partija, i pojavljuju se kao eksperti i tumače šta se to dešavalo u ratu u Bosni i Hercegovini.

“Politički lideri na prostu cijele bivše Jugoslavije su doveli do toga da postoje naše i njihove žrtve. To pokazuje koliko smo daleko od vladavine prava”, poručila je Kandić.

Bivši pripadnik Armije RBiH osuđen je pred srbijanaskim pravosuđem sedam dana prije obilježavanja 25. godišnjice od početka genocida u Srebrenici, kada je vojska i policija bosanskih Srba, potpomognuta zvaničnom politikom iz susjedne Srbije, ubila više od 8.000 muškaraca i dječaka bosanskih muslimana.

Preuzeto sa portala Al Jazeera