Negiranje genocida u Srebrenici stiže iz samog vrha vlasti u Srbiji

Ratni zločinac Vojislav Šešelj nastavlja seriju promocija svoje knjige “U Srebrenici nije bilo genocida”. U pokušajima dajim pisanijama negira presudu Međunarodnog suda u Hagu pomogle su mu i vlasti općine Novi Beograd, gdje je na dužnosti zamjenika načelnika Aleksandra Šapića ovdašnjoj javnosti mnogo poznatiji Svetozar Andrić, ratni komandant Birčanske brigade i načelnik Štaba Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske.

– Ne čudi nas gostoprimstvo Aleksandra Šapića i općine Novi Beograd da svojim partnerima iz SRS osiguraju prostor za negiranje srebreničkog genocida s obzirom na to da se na mjestu zamjenika predsjednika ove općine nalazi Svetozar Andrić, protiv kojeg je FHP 2. marta 2018. godine podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu za ratne zločine Srbije – saopćeno je iz Fonda za humanitarno pravo (FHP).

Jovana Kolarić, istraživačica FHP-a, kaže da je Fond još 2006. od tadašnjeg tužioca za ratne zločine Srbije Vladimira Vukčevića tražio da pokrene istragu protiv Andrića.

– Od tada se ništa nije dogodilo i zbog toga je FHP 2018. podnio krivičnu prijavu protiv Andrića za zločine počinjene u logoru Sušica, Zvorniku i Srebrenici. Fond za humanitarno pravo nema informacije o tome dokle je Tužilaštvo za ratne zločine stiglo s ispitivanjem navoda iz krivične prijave. Redovno šaljemo urgencije u kojima tražimo od Tužilaštva da nas obavijesti koje je procesne radnje preduzelo radi otkrivanja počinilaca zločina iz krivične prijave, kao i o tome u kojoj se fazi trenutno nalazi ovaj predmet i kojem je zamjeniku tužioca za ratne zločine ovaj predmet dodijeljen u rad. Posljednju urgenciju smo poslali sredinom januara, ali još nemamo odgovor Tužilaštva – kaže Kolarić.

Husejin Omerović, bivši saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i profesor na Američkom univerzitetu u Sarajevu, autor je knjige “Žrtve genocida na području Vlasenice 1992 – 1995”.

U rodnom gradu, gdje je proveo djetinjstvo, ubijeni su i njegov otac i trojica braće. Kaže da će Svetozara Andrića Bošnjaci Vlasenice pamtiti do smrti.

– Tadašnji major Jugoslavenske narodne armije Svetozar Andrić formirao je jedan od najzloglasnijih logora u BiH, logor Sušica, kroz koji je prošlo više od 8.000 Bošnjaka Vlasenice i okolnih općina. U tom logoru je ubijeno više od 1.000 zatočenih – dodaje Omerović.

Podsjeća da su logorom upravljali Veljko Bašić, koji je pred Sudom BiH zbog starosti oslobođen odgovornosti, te Dragan Nikolić Jenki, koji je pred Haškim tribunalom priznao krivicu. Osuđen je na 20 godina zatvora, ali je, nakon dvije trećine kazne, pušten na slobodu. Preminuo je 2018.

– Budući da je Andrić svojom naredbom formirao logor Sušica i da je bio komandant Birčanske brigade sve do 1995., može se procijeniti, pa i ustvrditi, da je on bio jedan od najodgovornijih kako u logoru Sušica, tako i na cijeloj teritoriji općine Vlasenica. Značajno je istaknuti činjenicu da je sa prostora općine Vlasenica 1995. ubijeno, prema rezultatima mog istraživanja, 2.637 Bošnjaka. Prema popisu iz 1991., na području Vlasenice živjela su 33.942 stanovnika, od kojih 18.727 Bošnjaka – ističe Omerović.

Andrić je jedan od profesionalnih oficira bivše JNA, koji je 1992. stigao iz Beograda na dužnost komandanta brigade iz Šekovića, a kasnije je postavljen za načelnika štaba Drinskog korpusa, zamijenivši Radislava Krstića, koji je osuđen za genocid u Srebrenici.

– Jedan od glavnih planera u svojstvu načelnika štaba Drinskog korpusa i odgovornih za zločine nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine bio je, svakako, Svetozar Andrić. Nakon što je okončana agresija na RBiH, prekomandovan je u Beograd, na dužnost u Vojsku Jugoslavije. U jednom periodu bio je i savjetnik ministra odbrane Srbije Zorana Stankovića – dodaje Omerović.

Andrić je samo jedan od mnogih koji su utočište od odgovornosti za zločine u BiH pronašli u susjednoj državi. Najveća odgovornost za promjenu takve prakse, smatra Jovana Kolarić, leži na Tužilaštvu za ratne zločine. Ona dodaje da su od februara 2016. do danas podignute samo 24 optužnice, od kojih je 20 ustupljeno iz BiH, dok je vrlo malo onih koje su rezultat istraga srbijanskog tužilaštva.

Kolarić dalje navodi da se podignute optužnice uglavnom odnose na osobe nižeg ranga, a nema procesuiranja visokorangiranih počinilaca.

Lider Srpske radikalne stranke i osuđenik za ratne zločine Vojislav Šešelj održao je tokom februara nekoliko promocija svojih knjiga u više gradova Srbije, i to u salama općina, kinima ili pozorištima. Izuzev reakcije šest aktivista nevladinih organizacija u Beogradu, koji su nasilno izbačeni iz sale u Starom Gradu, te prolivene crvene farbe pred ulazom u salu u Novom Sadu, drugih reakcija u Srbiji nije bilo.

– Mi smo naš zahtjev za zabranom negiranja genocida u javnim prostorima ponovili prošlog četvrtka, kad smo povodom zakazane promocije knjige Vojislava Šešelja u Novom Beogradu uputili apel MUP-u, u kojem smo podsjetili da policija ima zakonsku mogućnost da onemogući skup čiji je cilj raspirivanje mržnje i netrpeljivosti. Sva naša nastojanja da se sudski utvrđene činjenice prihvate i da se onemogući njihovo negiranje u javnim prostorima ne nailaze, međutim, na podršku političkog rukovodstva u Srbiji – ističe Kolarić.

Preuzeto sa portala Denvni avaz