Bitići: Kada Kongres govori, Srbija sluša

“Moji mučitelji nisu osuđeni za svoje zločine. Dvadeset hiljada žena i muškaraca su ratne žrtve seksualnog nasilja na Kosovu. Svi oni žele pravdu,” rekla je tokom svog svjedočenja pred Komitetom za vanjske poslove američkog Kongresa Vasvije Krasnići Goodman, prva žena na Kosovu koja je javno progovorila o silovanju koje je preživjela tokom rata.

Pred ovim Komitetom održana je rasprava ‘Potraga za pravdom’ o zločinima na Kosovu tokom devedesetih, gdje su, pored Krasnići Goodman svjedočili i Ilir Bitići, Atifete Jahjaga bivša predsjednica Kosova kao i dr. Paul Williams sa Američkog univerziteta.

Raspravu je otvorio kongresmen Eliot Engel, predsjedavajući Komiteta, koji je, osvrćući se na zločine počinjene na Kosovu 1999. godine, rekao da su Sjedinjene Države, ali i evropske zemlje mogle vršiti veće pritiske protiv Miloševićeve brutalnosti. Pored Eliota, Komitetu se obratio i kongresmen Michael McCaul koji je rekao da je rat na Kosovu bio posljednji veliki konflikt u regiji kojoj rat nije nepoznat.

Bivša predsjednica Kosova Atifete Jahjaga tokom svog dijela saslušanja govorila je o ratnim žrtvama na Kosovu, sa posebnim akcentom na žrtve silovanja i seksualnog nasilja.

“Dok govorim pred vama, nosim teret stotina hiljada života oštećenih ratom na Kosovu,” rekla je na početku svog svjedočenja Jahjaga. “Tokom rata na Kosovu, silovanje je korišteno kao oružje”, dodala je Jahjaga.​ Ona je također govorila je o potrebi za pokretanjem specijalnog suda na kojem bi se rješavali slučajevi seksualnog nasilja.

Jahjaga je tokom svoje predsedničke dužnosti 2014. godine formirala Nacionalni savjet za preživjele žrtve seksualnog nasilja. Procjenjuje se da je na Kosovu tokom rata oko 20.000 žena doživjelo seksualno nasilje.

Tokom svjedočenja Jahjaga je podcrtala da žele pomoći žrtvama silovanja da pronađu pravdu.

Skupština Kosova je 2014. godine odlučila da se žrtvama seksualnog nasilja zakonom reguliše status i omoguće određene beneficije, između ostalog i penzija.

Profesor Paul Williams podsjetio je da je tokom rata na Kosovu stotine hiljada ljudi bilo izloženo ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti, uključujući prinudnu deportaciju, ubistva, mučenja, silovanja i druge zločine, ali da je veoma mali broj osoba osuđen za svoja djela.

“Sjedinjene Američke Države bi trebale raditi sa vladom Kosova na afirmisanju, i, ukoliko je potrebno, pojašnjavanju, da mandat Specijalnog suda pokriva sve zločine počinjene na teritoriji Kosova, i nije ograničen na suđenje članovima specifičnih etničkih grupa i navodnih počinitelja. Sjedinjene Američke Države bi također trebale raditi sa vladom Kosova da ohrabre ured Specijalnog tužitelja, koji je dio sudskog sistema Kosova, da prioritizira istrage i suđenja o silovanju i drugom seksualnom nasilju tokom konflikta”, rekao je Williams tokom svog dijela saslušanja.

“Historija se još uvijek piše. Ovaj Komitet može pomoći da se ona oblikuje”, rekao je tokom svjedočenja Ilir Bitići.

“Još uvijek se preko 1.300 osoba vodi nestalim u ratu, a mnoge od njih nisu pronađene zbog bešćutnih operacija prikrivanja koje su se odvijale krajem rata. Srbija do danas nije sudila nijednoj osobi za ove operacije prikrivanja. Dobre vijesti je da postoje konkretne stvari koje Kongres, Evropska unija, Srbija, pa čak i Kosovo mogu napraviti da pomognu ovim ciljevima”, saopštio je Bitići.

“Drugo, pozivam Evropsku uniju da uradi jednu jednostavnu stvar – da počne prioritizirati odgovornost za ratne zločine tokom pristupnog procesa Srbije i tokom dijaloga između Prištine i Beograda.”

“Gospodine predsjedavajući, snažno podržavamo vaše apele da Srbiji ne bude dozvoljeno da uđe u EU dok se ne sabere. Dodatno tome, međunarodna zajednica je preuzela kreativne pristupe u radu sa drugim zemljama u regiji koje su se također suočavale sa problemima poput zastrašivanja svjedoka, poput smještanja suđenja izvan granica zemlje. Sada je vrijeme da EU, SAD, i drugi međunarodni partneri, razmotre slične opcije za Srbiju”, saopštio je Bitići u svom svjedočenju, dodavši da liderima Srbije poručuje da promijene pravac. “Nema srama u suočavanju sa prošlošću, tu ima samo časti”, zaključio je Bitići.

Pored Ilira Bitićija, svjedočila je i Vasfija Krasnići Goodman​.

Krasnići Goodman je prva žena sa Kosova koja je javno na televiziji progovorila o silovanju koje je preživjela kada je imala šesnaest godina. Vasfije su silovala dvojica pripadnika srpske vojske koji su osuđeni za ovaj zločin, ali ih je poslije Vrhovni sud oslobodio.

“Sjećam se svega. Držao me na nišanu i zlostavljao i silovao uzastopno. Bila sam toliko šokirana i iscrpljena da sam izgubila svijest”, saopštila je pred Komitetom Vasfije Krasnići Goodman.

“Počinioci ovog zločina su na kraju identifikovani. Međutim dvadeset godina je prošlo i pravda me stalno iznevjeri. Moji mučitelji nisu osuđeni za svoje zločine. Dvadeset hiljada žena i muškaraca su ratne žrtve seksualnog nasilja na Kosovu. Svi oni žele pravdu”, saopštila je Krasnići Goodman u prostoriji za koju je Engel rekao da je zaćutala tokom njegovog svjedočenja.

“Zbog toga, pozivam predstavnike američkog Kongresa da se osvrnu na nekažnjene ratne zločine i prekršena ljudska prava počinjena na Kosovu time što će poduzeti hitne mjere kako bi žrtve mogle da pronađu pravdu”, rekla je Krasnići Goodman.

Nakon svjedočenja, obraćajući se Iliru Bitićiju, predsjedavajući Komiteta Eliot je rekao kako je jasno da najviši slojevi vlade u Srbiji ne žele ništa uraditi po pitanju braće Bitići, te da je on u više navrata pitao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za rješenje slučaja, ali da se to do danas nije desilo.

Zastupnik Zeldin je rekao da je važno poslati poruku da razgovor o braći Bitići neće prestati, i da ta poruka treba biti prenesena predsjedniku Vučiću i njegovom timu.

“Ovo pitanje neće nestati i vrjeme je za ‘dan na sudu’. Pravda je ključ,” rekao je zastupnik Zeldin.

“Jedini način na koji će Srbija surađivati jeste politički pritisak”, dodao je Bitići tokom rasprave.

Svjedočenje Krasnići Goodman koja je u oktobru 2018. godine dobila priznanje “Počasne građanke Kosova”, ostavilo je veliki trag na zastupnike.

“Ovo što ste vi uradili mnogo znači ženama ne samo na Kosovu nego i širom svijeta. Želimo uraditi šta je god moguće kako bi žene na Kosovu ostvarile pravdu”, rekao je obraćajući se Krasnići Goodman zastupnik Gonzalez.

Zastupnica Ilhan Omar zahvalila se na svjedočenjima, napominjući da je i ona sama preživjela rat. Omar se također osvrnula na žrtve seksualnog nasilja te pitala bivšu predsjednicu Jahjagu na koji način Sjedinjene Države mogu pomoći žrtvama, ali i napomenula značaj koji žene imaju u ulozi pomirenja.

​Zastupnik Vargas, koji je sa Komitetom podijelio svoje dvogodišnje iskustvo kada je sa njim živjela porodica sa Kosova rekao je kako je užasno što ništa više nije urađeno kako bi se riješili zločini na Kosovu i kako se njemu čini da su sva svjedočenja tu ali da nema dovoljno volje, kao i to da moraju vršiti više pritisaka na one koji su činili zločine.

“Pomislili bi da ćemo dvadeset godina kasnije postići više no što jesmo. Ali nevjerovatno je da nema političke volje. Ako odete na Kosovo vidjet ćete da nema više proameričke zemlje od Kosova, i mislim da ljudi sa Kosova zaslužuju mnogo više,” rekao je predsjedavajući Engel.

U junu 2018. Odbor za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa usvojio je rezoluciju o ubistvu američkih državljana, braće Bitići u Srbiji u julu 1999. godine.

Američki državljani braća Mehmet, Agron i Ilija uhapšeni su 1999. godine na ulasku u Srbiju zbog, kako su tvrdili beogradski zvaničnici, nelegalnog prelaska granice, da bi po odsluženju kazne bili pušteni iz zatvora a potom ubijeni.

Njihova tijela su otkrivena jula 2001. godine u masovnoj grobnici u Petrovom Selu. Tijela su pronađena sa vezanim rukama i sa ranama od ispaljenih metaka na potiljku.

Dvojica policajaca optuženih za pomaganje u likvidaciji braće Bitići, Sreten Popović i Miloš Stojanović su prema odluci odjeljenja Višeg suda u Beogradu za ratne zločine oslobođeni krivice. Sud je naveo da nema dokaza o njihovoj umiješanosti u ubistva počinjena jula 1999. godine.

Njih je optužnica teretila da su jula 1999, pomažući drugom u izvršenju krivičnog djela, prekršili pravila međunarodnog prava prema ratnim zarobljenicima braći Bitić.

Ubistvo braće Bitići ostaje nerasvijetljeno već drugu deceniju. ​

Prema podacima Kosovske knjige sjećanja Fonda za humanitarno pravo, tokom rata na Kosovu 13.535 ljudi je ubijeno, uključujući 1.230 djece a 16.47 osoba se još uvijek vodi nestalim.

Preuzeto sa portala Slobodna Evropa