Ribić: Pravda za Rome je nedostižna i nevažna za domaće sudove

Za zločin u Skočiću koji je u fokus stavio ubijanje 27 romskih civila i rušenje džamije, šest pripadnika „Siminih četnika“ je bilo osuđeno na 72 godine. Uslijedila je oslobađajuća presuda, pa su samo Gavrić, Durđević i Alić proglašeni krivima, skromnim kaznama, sa tendencijom smanjivanja istih.

U julu 2018. godine, Apelacioni sud u Beogradu je preinačio presudu i osudio Zorana Alića, Zorana Đurđevića i Tomislava Gavrića zbog nečovječnog postupanja, narušavanja tjelesnog integriteta, seksualnog ponižavanja i silovanja zaštićenih svjedokinja romske nacionalnosti u selu Skočić kod Zvornika 1992. Tada su oni osuđeni na po 10 godina (Gavrić i Đurđević) odnosno šest godina (Alić).

Početkom ovog mjeseca, Apelacioni sud u Beogradu, u trećestepenom postupku donio je presudu kojom je smanjio kazne pripadnicima „Siminih četnika“ te su tako Gavrić i Đurđević osuđeni na po osam pogodina, a Aliću je smanjena kazna na pet godina, navodi Fond za humanitarno pravo, koji ističe da preblaga kaznena politika sudova u Srbiji ne dovodi do kažnjavanja i neponavljanja zločina.

Kada su 1992. godine u selu Skočić ubijena 27 romska civila, Zijo Ribić je jedini iz svoje familije preživio masakr. Uz podršku Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, Ribić se zalagao za procesuiranje ovog zločina. Tri silovane Romkinje, koje su postale sudski slučaj, Ribićeve su rodice.

Za zločin u Skočiću koji uključuje i ubistvo 27 romskih civila i rušenje džamije, šest pripadnika „Siminih četnika“ je bilo osuđeno na 72 godine. Uslijedila je oslobađajuća presuda, pa su samo Gavrić, Durđević i Alić proglašeni krivima, skromnim kaznama, sa tendencijom smanjivanja istih.

“Ne mogu reći da sam bio zadovoljan u potpunosti presudom od ukupno 72 godine. Žao mi je što komandant zloglasnih „Siminih četnika“ Sima Bogdanović nije dočekao kaznu. Očekivao sam da će drugostepeni postupak u julu 2018. biti pravičniji, ali umjesto toga, troje ih je oslobođeno. Tada je oslobođena i Dragana Đekić koju sam vidio svojim očima, koja me je izvela iz kamiona. Tri silovane, zaštićene svjedokinje su sa njima bile sve vrijeme i vidjele su šta se dešava.

Zaštićene svjedokinje su govorile o proživljenim strahotama, a prisjećati se tih dešavanja je bolno. Kada su čule presudu, nisi više željele dolaziti na suđenja. Moja svjedočenja su često neozbiljno shvaćena, jer sam u vrijeme zločina imao osam godina, ali njih tri, koje su bile starije, više mjeseci silovane i seksualno ponižavane, dobro su zapamtile nedjela „Siminih četnika“, rekao je Ribić, naglašavajući da je pravda za Rome nedostižna i nevažna za domaće sudove.

Preuzeto sa portala Udar