Ratni zločini: Bez novog pritvora za devetoricu

Šestorica su bila prethodno osuđena za genocid u Srebrenici, a trojica za zločine protiv civila na području Jajca.

Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine donijelo je rješenja kojima su odbijeni kao neosnovani prijedlozi Tužilaštva BiH za određivanje pritvora optuženima Petru Mitroviću, Slobodanu Jakovljeviću, Aleksandru Radovanoviću, Branislavu Medanu, Brani Džiniću, Milenku Trifunoviću, Mirku (Špire) Pekez, Mirku (Mile) Pekez i Miloradu Saviću.

Toj su devetorici optuženika za ratne zločine prošli mjesec usvojene apelacije i poništene presude, nakon što su se žalili da im je suđeno prema krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, koji je donesen 2003. godine, a ne po zakonu iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja krivičnog djela.

Iz Suda Bosne i Hercegovine tada je obrazloženo da oslobođeni iz zatvora nisu oslobođeni krivice, ali će dalje postupanje u ovim slučajevima zavisiti pojedinačno od predmeta do predmeta.

Genocid i ratni zločin

Šest lica na koje se odnosi ova odluka su prethodno osuđeni za genocid u Srebrenici, a trojica za zločine protiv civilnog stanovništva na području Jajca.

Toj je devetorici bivših pripadnika vojske bosanskih Srba, ranije osuđenih zbog ratnih zločina, uključujući tu i genocid, odbijeno određivanje pritvora, uz ocjenu kako za to “ne postoji zakonska osnova”.

Ovom odlukom dodatno je podstaknut pravni haos, koji je nastao nakon što je Ustavni sud BiH nedavno poništio niz pravosnažnih presuda za ratne zločine izrečenih na osnovu Krivičnog zakona BiH iz 2003. godine.

Ta poništenja uslijedila su jer je Europski sud za ljudska prava ocijenio kako se zakon iz 2003. godine ne bi smio primjenjivati retroaktivno, odnosno kako bi se za ratne zločine počinjene u BiH trebalo suditi po blažem zakonu bivše SFRJ iz 1974. godine, jer je on bio na snazi kada su zločini i počinjeni.

Tražili pritvor

Prema spomenutim licima Tužilaštvo je, nakon donošenja odluka apelacionih vijeća Suda BiH, kojima je nad navedenima obustavljeno izvršenje kazne zatvora, odnosno dugotrajnog zatvora, podnijelo prijedloge za određivanje pritvora.

“Prijedlog pritvora upućen je zbog opasnosti od bjekstva i skrivanja ovih osoba, kojima je pravomoćno dokazana krivnja, kao i zbog uznemirenosti žrtava i populacije u lokalnim zajednicama, jer se na slobodi nalaze pravomoćno osuđene osobe”, rekao je tada Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH.

Nakon što su razmotreni prijedlozi Tužilaštva BiH za svako pojedino lice, te saslušane stranke u postupku, kao i branioci optuženih, prijedlozi za određivanje pritvora su odbijeni, saopćeno je iz Suda BiH.

Zahtjevi Tužilaštva BiH za određivanje pritvora razmatrani su u kontekstu faze postupka u kojem se ovi predmeti trenutno nalaze.

Kršenje prava

Odlukom Ustavnog suda BiH ukinute su drugostepene presude Suda BiH, kojima su ova lica pravnosnažno osuđena na kazne zatvora, odnosno dugotrajnog zatvora i predmeti su vraćeni u fazu žalbenog postupka, a posljedica je bila i obustavljanje izvršenja kazne spomenutim licima, jer je ukidanjem drugostepenih presuda Suda BiH prestao da postoji zakonski osnov za njihovo dalje izdržavanje kazne.

Zakon o krivičnom postupku BiH ne sadrži eksplicitne odredbe koje bi regulisale pitanje mogućnosti određivanja pritvora u situaciji kada je optuženom obustavljeno izvršenje kazne zatvora, odnosno dugotrajnog zatvora, odnosno ne sadrži odredbe koje bi bile osnov za lišenje slobode u ovoj fazi postupka.

„Imajući u vidu da ne postoji ‘zakonom propisan postupak’ za konkretnu situaciju, određivanje pritvora optuženima nije u skladu s načelom zakonitosti. Kada se ima u vidu procesna situacija u kojoj se trenutno nalaze optuženi, svako ograničenje slobode optuženima predstavljalo bi kršenje osnovnih ljudskih prava i osnovnih sloboda“, navodi se u saopćenju Suda BiH.

Preostalo je da bude razmotren još zahtjev za pritvor Nikoli Andrunu, jer je ročište u tom slučaju odgođeno dok ne bude riješeno pitanje punomoći za branioca.

Rješavanje pitanja primjene zakona na suđenjima za ratne zločine pokrenuto je nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučajevima Abduladhima Maktoufa i Gorana Damjanovića.