Utvrđivanje stvarnog broja poginulih i nestalih u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije

Utvrđivanje stvarnog broja poginulih i nestalih u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije

Slavica Lukić
Zagreb
12/02/2007

Tri nevladine organizacije iz regije – zagrebačka Documenta, sarajevski Informacijsko dokumentacijski centar (IDC) i beogradski Fond za humanitarno pravo -, organizatori prošlotjedne Međunarodne konferencije o utvrđivanju istine o ratu na prostoru bivše Jugoslavije u Zagrebu, pokrenule su projekt utvrđivanja stvarnog broja ubijenih i nestalih osoba u ratovima na tlu bivše Jugoslavije tijekom devedesetih. Vjeruju da je utvrđivanje stvarnog broja s imenima i prezimenom ubijenih i nestalih u ratovima nakon raspada Jugoslavije važan uvjet za uspostavu trajnog mira i stabilnosti u regiji.

Smisao toga posla, u izjavi za Glas Amerike, objašnjava voditeljica beogradskog Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić: “Imajući u vidu iskustvo na ovim prostorima i što se događalo da su stotine ljudi stradali i da se nikada poslije toga nije utvrđivala istina o tome što se dogodilo, niti je formirano neko kolektivno pamćenja u kojima postoje imena tih ljudi. I upravo zbog toga mi smo napravili tu jednu regionalnu malu mrežu organizacija koje se bave dokumentovanjem ratnih zločina. Najprije je IDC u Sarajevu počeo s prikupljanjem podataka radi stvaranja tog jednog popisa stvarnih žrtava ubijenih, stradalih i nestalih da se stvori jedan dokument u kojem će svaka žrtva poimenično biti spomenuta. Znači to je sad u stvari naša bitka s brojkama; hoćemo te brojke zamijenit imenima, ljudima i želimo reći da su ti i ti, s tim s tim imenom, svima nama bitni i to je konačno najveće i najopasnije oružje protiv svakog pokušaja zloupotrebe žrtava i brojki o žrtvama.”

Nevladina organizacija Informacijsko dokumentacijski centar iz Sarajeva novcem stranih donatora, među kojima je najveći norveška vlada, prije tri godine otpočela je posao utvrđivanje identiteta i broja ubijenih i nestalih državljana Bosne i Hercegovine u ratu od 1992.do 1995. na tlu te države. IDC će dovršiti taj posao u travnju ove godine. Trenutno raspolažu s imenima i prezimenima oko 98.000 ubijenih i nestalih u ratu u BIH. Konačna brojka bit će kako pretpostavljaju oko 100.000 što je trostruko manje od onoga čime su baratale BiH vlasti i političke stranke prije nego je ovaj projekt proveden.

Direktor sarajevskog Infomacijsko dokumentacijskog centra Safer Hukara za Glas Amerike je objasnio što sve sadrži IDC-ova baza podataka o ubijenima i nestalima u ratu u BiH: “Za svaku žrtvu imamo ime, prezime, ime oca, datum, mjesto rođenja, općinu rođenja , općInu stanovanja za vrijeme rata, općinu pogibije i mjesto pogibije.Dalje, imamo pripadnost određenoj vjeri, određenoj religiji, određenoj naciji, pripadnost određenoj vojnoj formaciji, ako je netko bio vojnik ili civil, imamo zanimanje svakog pojedinca evidentirano, imamo njegovu fotografiju, imamo grobnicu ako je poginuo i ekshumiran. ako imamo slučaj sahranjenog poginulog tada u većem broju slučajeva imamo i fotografiju njegova grobnog mjesta. Mi smo fotografirali recimo preko 40.000 grobnih mjesta raznih konfesija, prikupili smo iz čitulja i preko 50.000 fotografija skeniranih i pohranjenih u bazu, plus jako veliki broj drugih fotografija koji svjedoče o nekim događajima.”

Beogradski Fond za humanitarno pravo je otpočeo sličan posao, ali još nije pri kraju puta. Nataša Kandić: “Mi smo u Srbiji pri kraju s evidentiranjem i registracijom žrtava s Kosova, a onda poslije toga počinjemo s popisom ubijenih, stradalih i nestalih državljana Srbije i Crne Gore u oružanim sukobima u Bih I Hrvatskoj. Ono što očekujemo je da će u Hrvatskoj možda ići nešto lakše zato hrvatska državna tijela imaju već neke sređene podatke za neke kategorije. Očekujemo da bi taj posao mogao da bude za jedno tri do četiri godine završen i da onda, osim što ćemo stati na put pokušajima revizionizma možemo pokazati što u stvari treba da bude sadržaj toga kolektivnog pamćenja.”

Nevladina organizacija Documenta, iz Hrvatske, koju vodi Vesna Teršelić, tek traži donatora koji bi bio spreman financirati zahtjevno istraživanje i utvrđivanje imena i točnog broja ubijenih i nestalih hrvatskih državljana. Hrvatska Vlada barata podatkom o nešto više od 12.000 ubijenih i nestalih hrvatskih državljana, ali u toj brojci nisu građani srpske nacionalnosti ubijeni i nestali od 1991. do 1995. kao ni Srbi iz Hrvatske koji su poginuli i nestali u akcijama Bljesak i Oluja. Vesna Teršelić: “Projekt koji je ovdje prezentiran, u kojem je jako odmakao IDC iz Sarajeva, a Fond za humanitarno pravo na njemu intenzivno radi, je nešto što će i Documenti početi u svibnju ili lipnju ove godine. No to stvarno ovisi o pitanju hoćemo li naći sredstva za to jer je potrebna izuzetno skupa oprema za bazu podataka. No, ono što mi sad radimo uz pomoć naših vrlo motiviranih mladih volontera i volonterki posebno u mjestima koja sam spomenula Pakrac, Lipik i okolna mjesta i Sisak i okolna mjesta, jer je jedini način da se sagleda cijela slika uzeti u obzir sve što je već prikupljeno bilo do strane Hrvatskog državnog arhiva i povijesnog instituta bilo od udruga obitelji nestalih ili porodica nestalih lica ili braniteljskih udruga i naprosto vidjeti što je već tu i što više ne treba ponavljati, a slijedi onaj pješački rad, obići ljude, od čovjeka do čovjeka, kako u Hrvatskoj tako i one koji više ne žive u Hrvatskoj, a živjeli su u Hrvatskoj u tijeku rata i saznati što se točno dogodilo.”