U ratovima stradalo i nestalo 2.385 građana Srbije i Crne Gore

Nakon dvadeset godina od početka ratova na prostoru bivše Jugoslavije nijedna država regiona nije napravila poimeničan spisak ubijenih, stradalih i nestalih u tim sukobima. To je učinila nevladina organizacija iz Beograda Fond za humanitarno pravo za Srbiju i Crnu Goru. Istraživanje je prezentovano u Podgorici čemu su prisustvovale i porodice dijela nestalih i stradalih.

Fond za humanitarno pravo je objavio je preliminarne rezultate u kojima stoji da je tokom oružanih sukoba u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, od 1991-1995 godine ubijeno, stradalo i nestalo 2.385 gradana Srbije i Crne Gore, od čega 302 državljana Crne Gore, 2.083 državljana Srbije. O sudbini 494 osobe se ni danas ne zna ništa a njihove porodice još uvek tragaju za njihovim tijelima. Među njima je 62 građana Crne Gore.

Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić je rekla da objavljivanje imena ubijenih, nastradalih i nestalih treba da spriječi buduće sukobe zbog političkih ciljeva.

“Naši podaci pokazuju da je u periodu ratova od 1991. godine do 1995. godine stradalo, ubijeno ili nestalo oko 300 državljana Crne Gore. Postoji ta potreba da se napravi taj poimenični popis i da nikada više u budućnosti nema neke manipulacije brojkama. Svi su shvatili da se mora prekinuti balkanska praksa i kultura da se uvijek govori o brojkama, a da se ne znaju imena onih koji su stradali, ubijeni ili nestali”, kazala je Kandić.

Kada je riječ o ukupnom broju ubijenih tokom sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, Nataša Kandić je rekla da dosadašnja istraživanja govore da broj stradalih nije onoliki koliko se tokom svih prethodnih godina pretpostavljalo.

Kandić je izrazila žaljenje što prezentaciji nisu prisustvovali predstavnici Ministarstva odbrane Crne Gore jer su pozivi za učešće u ratu išli iz tog državnog organa.

Predstavnik Ministarstva rada i socijalnog staranja Nikola Dedejić je podsjetio da je Vlada Crne Gore 2007. godine formirala komisiju za nestala lica.

Nakon predstavljanja dosadašnjih rezultata popisa, članovi porodica su imali priliku da provjere tačnost i potpunost podataka o svojim najbližima u bazi podataka Fonda za humanitarno pravo.

Podatke o žrtvama FHP pribavljala je intervjuisanjem svedoka i članova porodica žrtava, analizom čitulja i novinskih članaka izveštaja državnih organa i nevladinih organizacija, novinskih članaka, transkripata sa suđenja pred Haškim tribunalom, dokumentacije sa suđenja pred domaćim sudovima, knjiga, izvoda iz matičnih knjiga i dr.