Na spomen-ploči da se napiše da je logor formirala crnogorska vlast
– Ljudi koji danas insistiraju i koji se tamo slikaju pored spomen-ploče su bili svo to vrijeme u vlasti na državnom nivou i nisu u startu uradili, a mogli su da postave spomen obilježje i da se vrata bivšeg logora otvore za posjete građana, djece iz Kotora, da im se pokaže gdje je to rađeno u ime režima.
U formulaciji sadašnje spomen-ploče je izbjegnuto da se napiše da je Crna Gora učestvovala u tom zločinu, već je napisano da je to rezultat velikosrpske agresije, što nije istina, kaže psihološkinja Ljupka Kovačević za Boka News i dodaje da su u redovima vojske koja je to radila bili ljudi iz Crne Gore svih nacionalnosti, te da taj logor nije mogao da postoji bez odobrenja i znanja tadašnjeg rukovodstva Crne Gore.
-Potrebno je da se napiše da su u sklopu JNA ljudi iz Crne Gore učestvovali u radu logora Morinj, a to je važno iz nekoliliko razloga: prvo, da se uvaži bol žrtava, da im se prizna da su bili zatvoreni u logoru i da se javno obilježi i da Kotor iskaže jaku svijest da je to rađeno u naše ime. Drugo, da se razvije kultura sjećanja, jer to je jedini način da se to ne ponovi. Ljudi koji žive u Kotoru da znaju što se desilo, da znaju način kako je to organizovano, da znaju koji ljudi su stradali i istovremeno to bi bilo pomirenje. Jer, ovo što sad nazivaju pomirenjem kad se političke elite dogovaraju i slikaju na tom mjestu, to znači politikantstko manipulisanje ljudima koji su bili tamo, upozorava Kovačević.
Ističe da od Opštine Kotor do dan-danas nije na adekvatan način priznat zločin, te ljudi u Kotoru nisu obavješteni o tome šta se tamo dešavalo, onako kako bi trebalo, te da posebno mladi ljudi treba da znaju da je to zaista bio zločin. Neki od ljudi iz Kotora koji su bili uključeni u rad logora su i osuđeni, takođe, data je reparacija ljudima iz dubrovačke regije koji su bili zatvoreni u logoru, ali na suočavanju sa prošlošću, na javnom priznanju, kaže Kovačević, nije urađeno mnogo, iako je došlo do promjene vlasti.
Mi odgovaramo za Morinj, a Hrvatska za Loru
Često se kao reagovanje na „Sjećanje na Morinj“, od građana moglo čuti: „A šta je sa žrtvama Lore, zašto niko ne pokrene pitanje njihovog spomen-obilježja?“, pa je takva slična reakcija bila i ovoga puta povodom performansa u Kotoru.
-Jedan od otpora da se ljudi adekvatno suoče sa prošlošću i da prihvate to što se desilo je kada jedan zločin opravdavdate drugim. Nema sumnje da treba prihvatiti da je zločina bilo i u Lori, ali sa našeg stanovišta, mi smo odgovorni za naše zločine učinjene u naše ime, a Hrvatska je odgovorna za to što se desilo u Lori, ne mi, nego Hrvatska. Jedan nivo je to što rade sudske institucije, a ovo što mi radimo je nivo civilnog društva, da građanstvao prihvati odgovornost za zločine na svojoj teritoriji, poručuje aktivistkinja „Anime“.
U svom saopštenju povodom 33. godišnjice formiranja Logora Morinj, iz ove NVO potsjećaju da je 10. oktobra 2022. godine uprkos protesta mještana Morinja, Ranko Krivokapić, ministar MVP u tadašnjoj vladi, otkrio spomen-ploču, te da je tom činu prisustvovala i delegacija vlade Hrvatske. Anima je podržala postavljanje spomen ploče i obilježavanje mjesta ratnog zličina, ali je imala primjedbe na tekst na spomen ploči kojim se abolira učešće Crne Gore (rukovodstva, rezervista i policije) u ovom zločinu.
/M.D.P./
Ovo što sad nazivaju pomirenjem kad se političke elite dogovaraju i slikaju na tom mjestu, to znači politikantstko manipulisanje ljudima koji su bili tamo, upozorava Ljubomirka Kovačević.
