Pokreće se postupak isplate kompenzacija porodicama žrtava srebreničkog genocida

Advokatski tim Pokreta ‘Majke enklave Srebrenica i Žepa’, koje čine bosanski i holandski pravnici, pokrenut će postupak isplate kompenzacija porodicama žrtava srebreničkog genocida, nakon presude Vrhovnog suda Kraljevine Holandiji od 19 jula ove godine, kada je utvrđeno da su holandski vojnici pod zastavom Ujedinjenih nacija (UN) djelimično odgovorni za smrt 350 ljudi.“Presudom je ograničen broj ljudi koji mogu tražiti takvu kompenzaciju. To su nažalost samo oni koji su ubijeni unutar same baze UN-a u Potočarima. Međutim njihovi nasljednici, supruge, djeca, braća i sestre, koji su skupa živjeli imaju pravo da potražuju tu kompenzaciju. Ona će iznositi 10 procenata od onog iznosa kojeg ćemo mi utvrditi”, objasnio je novinarima Semir Guzin, advokat Pokreta ‘Majki enklave Srebrenice i Žepe’.

Novačni iznos kompenzacije koje bi Holandija trebala isplatiti žrtvama još uvijek nije utvrđen.

Holandski sud je sam uspostavio procjenu od 10 posto odgovornosti za genocid u Srebrenici i to bez obrazloženja, napomenuo je advokat porodica žrtava genocida. Žrtve će tražiti nematerijalnu odštetu (gubitak voljene osobe) i materijalnu, koja će se također utvrditi kao šteta.

“Presuda koja je postala pravosnažna, kojom je utvrđeno da je država Holandija odgovorna za isplatu kompenzacije žrtvama. Nažalost sudovi su umanjili tu odgovornost sa neprihvatljivih 10 posto, koji u suštini i nemaju nikakvo obrazloženje”, rekao je Guzin.

Najavljena je i tužba nakon ove presude i to pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu.

“Konačan spisak ljudi nije još utvrđen i nemamo dokaze za to prisustvo. U presudi Mladiću koja je uzeta na osnovu svjedoka i to broj od 300 do 350 ljudi. Mi ćemo obaviti razgovore s ljudima i sa svjedocima kako bismo potvrdili koliko je to ljudi”, rekao je advokat Guzin.

Među članovima porodica ubijenih koje bi trebale dobiti odštetu je i Amina Pašić. Njen otac bio je u bazi Ujedinjenih naroda sve do 13. jula 1995. godine.

“Moj otac ne samo što je bio na tom spisku, on je bio uposlenik UN-a, znači radio je na održavanju. Nikad ne mogu zaboraviti 13. juli sve do pola pet popodne su mu u bazi govorili da neće biti nikakvih problema, da se on ne brine, neće mu se ništa desiti. Međutim, 13. jula u pola pet su mu rekli da on mora napustiti bazu, da mora zajedno sa nama krenuti i nakon 200, 300 metara su ga od nas odvojili i to je to”, priča kćerka žrtve genocida.

Kada Hotić, aktivna članica Udruženja kaže da su Srebreničani pred očima holandskih vojnika doživjeli genocid.

“Mi smo i UN htjeli tužiti, ali to ne možemo, oni su barem priznali moralnu odgovornost. I Holandija je dijelom priznala odgovornost. Međutim, mi kao porodice ne razumijemo šta je to 10 posto odgovornosti, šta je 10 posto ljudskog života? Nama su oni govorili da nam garantuju živote. Doživjeli smo to što doživjeli i imamo pravo na pravdu”, kazala je Hotić.

Tužba pred Međunarodnim sudom za ljudska prava biće predata unutar šest mjeseci nakon presude Vrhovnog suda Holandije.

Preuzeto sa portala Slobodna Evropa