Meron traži da UN obešteti žrtve

Predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron tvrdi da je neuspjeh UN-a to što nije osnovao fond za nadoknadu štete, ali brani učinak suda nakon niza spornih oslobađajućih presuda. “Nije u redu što Ujedinjeni narodi (UN) nisu osnovali nekakav fond za reparaciju žrtvama ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji”, rekao je za BIRN sudac Meron u Haagu.

“Više puta smo tražili od Vijeća sigurnosti UN-a da učini nešto i osnuje fond. Ništa nismo postigli”, kazao je on.

Meron, predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kojeg je osnovao UN, izjavio je da je procesuiranje osumnjičenih za ratne zločine bio dobar početak, ali da se mora uraditi više. “Mislim da žrtve koje su izgubile ruku, nogu ili propatile na neki drugi način, kojima je spaljena kuća, imaju pravo na nekakvo obeštećenje”, objasnio je on.

Kritičari suda tvrde da bi sporne oslobađajuće presude Haškog tribunala izrečene prošle godine u postupcima protiv hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača, bivšeg zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Ramuša Haradinaja, generala Vojske Jugoslavije (VJ) Momčila Perišića i nekadašnjih šefova srbijanske tajne službe Jovice Stanišića i Franka Simatovića mogle negativno utjecati na pomirenje u bivšoj Jugoslaviji. “Da sam žrtva, i ja bih bio veoma nezadovoljan u slučaju oslobađajućih presuda”, priznao je Meron.

On je rekao da razumije bol koju takve presude nanose porodicama žrtava zato što je djetinjstvo proveo u logoru u okupiranoj Poljskoj. “Strašno sam tužan kada čujem da je neka udruga porodica žrtava nezadovoljna”, dodao je.

Međutim, istakao je Meron, “ne smijemo smetnuti s uma da suci moraju donositi odluke prema zakonu i dokazima, da na njihovu odluku ne smije utjecati ništa drugo”.

On je uvjeren da će vremenom “ljudi uvidjeti da ne činimo samo dobar, nego sjajan posao”.

Sudac je istakao da je “jedan od velikih doprinosa Tribunala individualiziranje krivice”. “Kada su u povijesti činjeni zločini, oni bi bili pripisivani čitavim narodima”, kazao je Meron.

“Mi u Tribunalu nikad ne držimo neku zajednicu metom istrage ili krivice. Mi individualiziramo krivicu i tako sprječavamo da zločini prerastu u nove ratove zato što zemlje žele da se svete jedne drugima”, rekao je on.

Meron je naveo da će MKSJ ostaviti za sobom jako nasljeđe kada okonča svoj rad. “Nemam nikakvu sumnju u to da će naslijeđe koje ćemo ostaviti za sobom nešto apsolutno veličanstveno. Veoma sam ponosit na ono što smo uradili”, kazao je on.

Sudac je istakao da je MKSJ jedini međunarodni sud među osnovanima u posljednje dvije decenije, koji je pokrenuo postupak protiv svih optuženih – ukupno 161 osumnjičenih za ratne zločine. To pokazuje, objasnio je Meron, da smo “vremenom dobili podršku različitih zemalja bivše Jugoslavije, jer bez njihove suradnje, optuženi nikada ne bi bili isporučeni u Haag”. “Pokazali smo da je moguće voditi veoma složena suđenja, sa veoma velikom količinom dokaza, istovremeno primjenjujući čitav niz odgovarajućih postupaka, zaštita i pravila pravičnog suđenja”, zaključio je predsjednik Tribunala.

Boris Pavelić BIRN Hag