Sudbina nestalih u ratovima devedesetih na Balkanu: opstrukcija umesto civilizacijske perspektive i humanitarne dimenzije

Koalicija za REKOM poziva vlade post-jugoslovenskih zemalja da pokrenu zajedničku akciju rešavanja sudbine nestalih 10,167 osoba u vezi sa ratovima na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH) i Kosova. Najmanje 1,300 osoba je poslednji put viđeno u nekom od zatočeničkih objekata u BiH. Preduslov je da vladine komisije prestanu da istupaju kao glasnogovornici interesa partija na vlasti, te da se prema svim žrtvama odnose jednako važno i u interesu porodica i javnosti da znaju sudbinu nestalih. Činjenica da su u 2019. godini identifikovani posmrtni ostaci samo 85 osoba, i to 60 nestalih u ratu u BiH i 25 nestalih na području Hrvatske, ukazuje na savez u opstrukciji rešavanja teškog nasleđa zajedničke prošlosti. Zabrinjava praksa da se ne pokreću ekshumacije poznatih lokacija masovnih grobnica. Ima ozbiljnih indicija da određene državne institucije, kao što je Ministarstvo odbrane Republike Srbije, i komandanti ratnih formacija, raspolažu podacima o većem broju lokacija masovnih grobnica ali da se te informacije čuvaju u okviru „službenih tajni“ i privatnih arhiva.

Koalicija za REKOM posebno upozorava da je pitanje nestalih u vezi sa ratom na Kosovu ekstremno politizovano, da političari i lideri udruženja žrtava povećavaju broj nestalih iz svoje etničke zajednice, da provladini mediji pojačavaju uverenje da su samo jedni žrtve a drugi „zločinci“, i da je potpuno izgubljena civilizacijska perspektiva i humanitarna dimenzija problema nestalih osoba.

Prema podacima FHP i FHP Kosovo, sudbina 1,669 osoba nestalih u vezi sa ratom na Kosovu je još uvek nepoznata (1,100 Albanaca, 419 Srba i 150 ostalih). Veoma uznemiravaju podaci da je među nestalima 264 žene, 287 osoba starosti do 25 godina, 466 osoba od 41 do 60 godina starosti, i 469 osoba koje su u vreme nestanka bile starije od 60 godina.