‘Zatiranje istorije i sećanja’

Pred ICTY-jem u proteklih 20 godina vođeno je 16 postupaka koji su uključivali i pljačku kulturnog i vjerskog naslijeđa.

U ustanovi kulture “Parobrod”, u organizaciji Fonda za humanitarno pravo, predstavljen je novi interaktivni narativ pod nazivom “Zatiranje istorije i sećanja”, koji je izradio Centar za tranzicijsku pravdu – SENSE, a koji prikazuje zločine nad kulturnim, historijskim i vjerskim naslijeđem počinjene tokom ratova devedesetih u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu.

“U hijerarhiji ratnih zločina zločini nad ljudima se uvek nekako posmatraju težim i ozbiljnijim od zločina nad svojinom, nasleđem, kamenjem. Međutim, Haški tribunal je već na početku u svom statutu naveo zločine protiv nasleđa čak u tri člana; kvalifikuju se i kao kršenje zakona i običaja ratovanja ili kao teške povrede Ženevske konvencije ili kao zločin protiv čovečnosti”, rekao je Mirko Klarin, direktor projekta i jedan od autora narativa, prenosi Anadolija.

Dodao je da, kao što zločini nad ljudima imaju prednost nad zločinima nad materijalnim dobrima, tako je u Tribunalu, kada su u pitanju zločini nad materijalnim dobrima, data prednost zločinima nad vjerskim objektima u odnosu na sekularne “iako je svako tvrdio da se u tim ratovima ne može govoriti o verskom ratu”.

‘Mi vas ne cijenimo i mi vas ne želimo’

Klarin je obraćanje započeo podsjećanjem na vjerske objekte u Jajcu koji su uništeni, neprocesuirani, a među kojima se nalaze objekti sve tri vjeroispovijesti.

“Kada gledam ovakve slike, prisetim se jedne Paskalove misli, koji je rekao da čovek nikada ne čini zlo s takvom strašću, ozarenošću i temeljnošću kao kada ga čini iz ubeđenja. Ovde se vidi da je zaista to zlo činjeno s puno ubeđenja”, dodao je Klarin.

Koordinatorica projekta i također autorica narativa Mina Vidaković rekla je da narativ “na isti način ili podjednako zahvata sve sukobljene strane u ratovima devedesetih, podjednako kao žrtve i kao počinioce dela za koje se sudilo u Tribunalu”.

Navodeći da se narativ zasniva na podacima skupljenim u Haškom tribunalu, Vidaković je istakla da on svojom porukom izlazi iz tog okvira po tome što daje jednu univerzalniju poruku.

“U videofilmovima jedan od stručnjaka za zaštitu kulturnog nasleđa kaže da je poruka zaraćenih strana rušenjem kulturnih spomenika: ‘Mi vas ne cenimo i mi vas ne želimo'”, navela je ona.

Pljačka kulturnog i vjerskog naslijeđa

Narativ je podijeljen u šest segmenata: “Dubrovnik”, “Sarajevska vijećnica”, “Mostar”, “Bosna i Hercegovina”, “Kosovo” i “Neprocesuirani zločini”, od kojih se svaki sastoji od uvodnog dijela, videoprikaza i listi dokumenata koji su relevantni za svaki ponaosob.

Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u proteklih 20 godina vođeno je 16 postupaka koji su uključivali i pljačku kulturnog i vjerskog naslijeđa, okvalificiranih kao zločin protiv čovječnosti i ratni zločin. Samo u Bosni i Hercegovini tokom ratova devedesetih godina uništeno je više od 1.500 džamija, crkava i kulturnih spomenika.

U narativu koji je predstavljen ukratko je prikazano da je Haški tribunal u tim predmetima utvrđivao da uništavanje objekata koji simboliziraju identitet pojedine grupe u okviru kampanje etničkog čišćenja predstavlja progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi i zločin protiv čovječnosti.