NVO: Srbija se treba suočiti s prošlošću

Stav prema nacrtu rezolucije o Srebrenici tumači se kao nespremnost države da se suoči sa dešavanjima iz 90-ih.

Izjavu premijera Srbije da bi ove godine otišao u Srebrenicu pognute glave i odao počast žrtvama, nevladine organizacije u Srbiji ocjenjuju kao mali korak i priliku za pomak u pomirenju bošnjačkog i srpskog naroda.

No, navode da suočavanje s ratnom prošlošću u Srbiji nije ni počelo. Tome, kako navode, svjedoči burna reakcija državnika te zemlje na rezoluciju o Srebrenici pokrenutu pred UN-om.

Za dvadeset dana Snežana Tabački, aktivistica Žena u crnom, ponovo će odati počast žrtvama Srebrenice u Potočarima.

Ta organizacija smatra da je Vučićeva odluka važan moralni i politički čin. No Tabački upozorava da premijer i dalje negira da se u Srebrenici dogodio genocid.

“Kada bi on rekao: Jeste, to je bio genocid, jeste Srbija je zato odgovorna  – onda bi stvarno mislila da to radi iz iskrenih pobuda, dakle ovako nisam baš sigurna, dovodim sve to u sumnju, mislim da bi mogao biti prosto jedan teatralan gest koji ima više propagandnu svrhu i da se radi o pritisku međunarodne zajednice da to uradi”, kazala je ona.

Spremnost za suočavanje

Ove godine, pred UN-om, Britanci pokreću prijedlog usvajanja rezolucije o Srebrenici kojom se odaje počast žrtvama genocida. Za zvaničnike Srbije taj dokument je destabilizacija regije. Fond za humanitarno pravo, to tumači kao nespremnost države da se suoči sa dešavanjima iz 90-ih.

“Rezolucija pokazuje koliko mi u Srbiji, ali i regionu nemamo proces suočavanja sa prošlošću. Dakle čim jedan dokument UN-a najvažnije međunarodne organizacije iza koje staju države koje prema spoljno-političkom opredeljenju stoje iza Srbije i naši su prijatelji, čim takav jedan negativan grč i impuls dolazi od strane naših političara to znači da mi zapravo nismo ni počeli sa procesom suočavanja”, navodi Sandra Orlović, aktivistica Fonda za humanitarno pravo.

Ovogodišnje sjećanje na žrtve Srebrenice poklapa se i sa hapšenjem ratnog komandanta Armije Republike BiH u Srebrenici Nasera Orića. Za njim je Srbija, i pored oslobađajuće presude Haškog suda, raspisala potjernicu zbog ratnih zločina nad Srbima u BiH. Zvanični Beograd očekuje njegovo izručenje, a Sarajevo povlačenje optužnice.

Deklaracija o Srebrenici

“Za žrtve, on je branilac… Za Beograd, on je, ako ne dobiju da mu sude ovde ili bar ne dobiju ovde šansu za izručenje pa pregovore sa BiH, to je još jedna propuštena šansa da se procesuira stvarni zločin”, kaže Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose.

Skupština Srbije usvojila je 2010. godine deklaraciju o Srebrenici. Njom se kako stoji u tekstu, najoštrije osuđen taj zločin, ali bez upotrebe riječi genocid.

Jedini visoki zvaničnik koji je odao počast žrtvama bio je bivši predsjednik Srbije Boris Tadić.