BiH: Kontroverzni sud i oslobađanje ratnih zločinaca

Puštanje na slobodu ratnih zločinaca iz BiH, kontroverza oko objavljenog pisma sudije Haškog tribunala i pronalazak najveće masovne grobnice su najveće vijesti iz 2013. godine.

Ljeto 2013. u BiH obilježila je odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, koja je usporila nastojanja vlasti da se nosi sa velikim brojem otvorenih istraga za ratne zločine.

U julu, Evropski sud je donio presudu kojom je utvrđeno da je Sud BiH na suđenjima Abduladhimu Maktoufu i Goranu Damjanoviću pogrešno primijenio Krivični zakon BiH, umjesto zakona iz Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) iz 1976. godine.

Nakon toga, Ustavni sud BiH je poništio presude protiv ukupno 13 osoba, nalažući da se primijeni zakon koji je vrijedio u vrijeme počinjenja djela. Procjene govore da bi ukupno 30 pravosnažnih presuda za ratne zločine moglo biti poništeno.

Iskusna braniteljica Vasvija Vidović je kazala za BIRN da bi obnova suđenja mogla dovesti do blokade u radu Suda BiH zbog preopterećenosti starim predmetima.

“Bit će blokada u radu jer neće biti kapaciteta da se Sud BiH nosi sa novim predmetima, s obzirom da će se baviti starim predmetima”, objasnila je Vidović.

Nakon puštanja na slobodu osuđenih za ratne zločine i genocid, udruženja žrtava su izrazila zgražanje odlukama Suda BiH i Ustavnog suda.

“Zločinci su nas ubijali u ratu, a sada nas sudovi opet ubijaju”, rekla je Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa”.

Baveći se starim predmetima, Tužilaštvo BiH je tokom 2013. podiglo samo 17 novih optužnica za ratne zločine – što je najmanji broj u proteklih šest godina.

U februaru ove godine održani su i protesti udruženja srpskih žrtava rata ispred Suda i Tužilaštva BiH. Predstavnici žrtava su kazali da je pravosuđe u BiH pristrasno i da se mora ubrzati procesuiranje zločina nad Srbima.

Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović nazvao je bosanskohercegovački sud i tužilaštvo “neefikasnim i pristrasnim” i rekao da su kopije Haškog tribunala, koji je nazvao mašinerijom nepravde.

Trzavice u Haagu

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) obilježio je 20 godina postojanja serijom konferencija i okruglih stolova na kojim se govorilo o zaostavštini ove institucije. Međutim, Haški tribunal su suočio sa kontroverzama zbog oslobađanja optuženika i protestnog pisma jednog od sudija.

Predsjednik tribunala Theodor Meron je u novembru ove godine posjetio BiH, gdje je prisustvovao konferenciji i izjavio da je Međunarodni sud bio suočen sa brojnim preprekama, ali ih je prevazišao, te tako označio novu “eru odgovornosti”.

Međutim, njegov govor na konferenciji obilježili su protesti udruženja žrtava iz BiH koja su izrazila ogorčenje oslobađanjem generala Jugoslovenske Narodne Armije Momčila Perišića i pripadnika srbijanske državne bezbjednosti Jovice Stanišića i Franka Simatovića.

Ove presude su izazvale veliku reakciju javnosti nakon objave privatnog pisma prijateljima Haškog sudije Frederika Harhoffa u kojem je kritizirao Haški sud.

Danski sudija Harhoff je napisao da je sudija Meron navodno vršio pritisak na druge sudije kako bi isposlovao oslobađanja ratnih komandanata iz Hrvatske i Srbije.

Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz je također izrazio nezadovoljstvo oslobađajućim presudama.

“Razumijem nezadovoljstvo koje mnogi osjećaju, posebno žrtve zločina, nakon serije oslobađajućih presuda koje su spomenute u pismu sudije Harhoffa. Moj ured je također nezadovoljan. Oslobađajuće presude nekada mogu biti pravedan ishod suđenja, ali moraju biti zasnovane na analizi dokaza i jasnim pravnim osnovama. Također je ključno da se objasne zajednicama na koje se odnose”, rekao je Brammertz.

Meron je pokušao odgovoriti na kritike tokom govora na konferenciji u Sarajevu.

“Uloga Tribunala bila je da odluči o individualnoj krivičnoj odgovornosti za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, a ključno je da ta odgovornost bude dokazana van razumne mjere”, kazao je Meron.

Tokom posjete BiH, Meron je obišao najveću masovnu grobnicu koja je pronađena na jesen ove godine u BiH u blizini rudnika Tomašica u Prijedoru nakon informacije bivšeg pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS).

Posmrtni ostaci stotina žrtava su već ekshumirani. Prema navodima Tužilaštva BiH, ostaci pripadaju žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti koje su ubijene u ljeto 1992. godine.

Amor Mašović iz Instituta za nestale osobe u BiH je rekao da grobnica sadrži posmrtne ostatke oko 900 osoba.

Denis Džidić