bihvijesti.net: Nataša Kandić – Politička elita Srbije nespremna da se odrekne prošlosti

Politička elita u Srbiji je nespremna da se odrekne prošlosti, izjavila je uz ostalo u ekskluzivnom intervjuu za politički magazin ‘Fokus’ RTM-a, direktorica beogradskog Fonda za humanitarno pravo, Nataša Kandić.

Ona je u intrevjuu uredniku ‘Fokusa’ Aliji Behramu uz ostalo govorila o tome koliko su suđenja za ratne zločine doprinijela da se sazna istina o ratnim zbivanjima na prostoru bivše Jugoslavije, te da dođe do katarze u državama nastalim njenim raspadom.

„Do katarze nije došlo. Sve činjenice o ratnim zločinima nisu iznijete. Nisu općepoznate, javne, da su priznate. Ali, ono što je vrlo važno jeste da je Haški tribunal prekinuo kulturu nekažnjavanja i nekažnjivosti na ovim prostorima. Da nije bilo tog Haškog tribunala, ja se pitam koju bismo situaciju mi danas imali?”, rekla je Kandić za ‘Fokus’ RTM-a.

Ona je istakla da je Haški tribunal ipak pokazao da bar oni na najvišim pozicijama neće ostati nekažnjeni. Ona je rekla da Haški sud ima zasluge za utvrđivanje činjenica i stvaranje slike o događajima, da su zločini počinjeni i da to više niko neće moći da mijenja.

Ipak, rekla je kako nema političara, posebno u Srbiji, koji vide prioritet Srbije poslije svih ratova, izolacije i sankcija, da je to suočavanje sa naslijeđem prošlosti.

Pomaka ima, poput hapšenja Miloševića i Karadžića, ali nema društvenog ambijenta da se o tome vodi javna debata.

„To je nespremnost, nevoljnost političkih elita da se odreknu te prošlosti, da priznaju da je ono što je rađeno, što se desilo, što je drugima priređeno, da je to najružnija strana Srbije i to toliko ružna da predstavlja najteže ratne zločine i da se to mora iznijeti i priznati i da to onda mora otvoriti jednu novu stranu i novo lice Srbije, koja će da bude okrenuta prema žrtvama”, rekla je ova ugledna aktivistkinja i borac za ljudska prava u Srbiji.

Ona je istakla da, međutim, nevladine organizacije u Srbiji ne dozvoljavaju da šutnja prevlada, te da one stalno „uznemiravaju” vlast, te da to „uznemiravanje” ne smije da stane.

Nataša Kandić je pozdravila i činjenicu da ima suđenja za ratne zločine i pred domaćim pravosuđen u zemljama nekadašnje Jugoslavije, ali je naglasila da je sasvim drugo pitanje da li se o ratnim zločinima otvorila javna debata u tim zemljama.

Zato je još jednom iznijela stav da bi trebalo osnovati jednu regionalnu komisiju za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima, koja bi prikupljala sve ono što je pred sudovima utvrđeno, „kako bi se dao glas žrtvama”, da oni mogu javno govoriti i svojom pričom „uznemiriti” društva u tim zemljama koja su postala „prilično ravnodušna”.

Tokom intervjua za ‘Fokus’ RTM-a bilo je riječi i o slučaju Jurišić koji se pred sudom u Beogradu vodi za navodne zločine počinjene nad kolonom vojnika bivše JNA u Tuzli 1992. godine.

Nataša Kandić je iznijela opći stav kako bi inače svaka država trebalo da procesuira zločine počinjene na svojoj teritoriji.

Ako je bilo zločina nad vojnicima u tzv. Tuzlanskoj koloni, rekla je uz ostalo, onda je to trebalo da se sudi pred sudovima u BiH. To je jedan od slučajeva koje je srbijansko Tužiteljstvo pokrenulo iz političkih razloga, jer je – kako je rekla – pod stalnim pritiskom da istražuju jedino slučajeve ratnih zločina koje su počinili Srbi.

Inače, Nataša Kandić posljednjih dana u Mostaru je boravila na poziv Udruženja logoraša, te je prisustvovala svečanoj akademiji u povodu petnaeste godišnjice od početka raspuštanja logora ‘Hrvatske Republike Herceg-Bosna’ u Hercegovini, kroz koje je prošlo na desetine hiljada pretežno bošnjačkih civila, prenosi RTM.ba.