Izjava organizacija za zaštitu ljudskih prava povodom suđenja Mihajlu Hrastovu

Smatramo neophodnim da se nakon 14 godina stvore uslovi za pravično, nepristrasno i profesionalno suđenje Mihajlu Hrastovu, optuženom za zločin protiv ratnih zarobljenika, ubistvo 13 rezervista JNA i ranjavanje jednog, a počinjenog 21. septembra 1991. godine na Koranskom mostu.

Naime, rešenjem Vrhovnog suda RH od 9. marta 2004. godine po drugi put je ukinuta, oslobađajuća presuda Županijskog suda u Karlovcu od 18. septembra 2002. godine, i predmet vraćen prvostepenom sudu. Novo suđenje, pred potpuno izmenjenim Sudskim većem Županijskog suda u Karlovcu, počelo je glavnom raspravom održanom 20., 22. i 23. septembra 2004. godine. Sudsko veće, kojim predsedava sudija Marijan Janjac, sudi pod snažnim pritiskom dela javnosti i lokalnih medija Karlovca, koji optuženog, pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, veličaju kao ratnog heroja. Publika koja glasno komentariše tok postupka i sudski stražari koji nisu skrivali naklonost prema optuženom, mogu uticati na osećaj sigurnosti svih uključenih u postupak, od porodica žrtava kojima bi suđenje trebalo biti dostupno, preko nezavisnih posmatrača, pa do svedoka i, konačno, odgovornih zastupnika pravosuđa Republike Hrvatske koji vode postupak.

Zabrinjavajuće je u ovom predmetu i postupanje Županijskog tužilaštva u Karlovcu. Županijska tužiteljica, koja zastupa optužbu, i čiji je zadatak utvrđivanje materijalne istine, nije uložila prigovor na nalaz i mišljenje veštaka balističara i tražila njegovo izuzeće što je, u cilju utvrđivanja materijalne istine, a po članu 250 (stav 1 i 2) ZKP RH imala pravo učiniti. Naime, navedeni veštak je zaposlen u istoj ustanovi, Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, kao i optuženi Hrastov, što ne zadovoljava standarde nepristrasnog i pravednog suđenja.

Pored toga, javnost naknadno saznaje da je optužbu trebalo da zastupa zamenica županijske tužiteljice, gđa Davorka Nyerš Katušić, te da je neposredno pred održavanje prve glavne rasprave to odbila i podnela zahtev za razrešenje s dužnosti. Prema njenim rečima, koje su preneli mediji, ona “ne može voditi postupak koji je unapred izgubljen”. Ona smatra da je od strane Županijskog državnog tužilaštva bila onemogućena da u skladu s profesijom i vlastitom savešću zastupa optužnicu te predloži dodatno balističko veštačenje radi novih dokaza i traži izuzeće predloženih sudija u Sudskom veću.

Smatramo nužnim da se Županijski sud u Karlovcu izuzme od vođenja ovog sudskog postupka, te da postupak bez odugovlačenja preuzme jedno od četiri istražna odelenja za ratne zločine. Naime, na osnovu «Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava» osnovana su istražna odelenja u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu kako bi pravosuđe Republike Hrvatske odgovorilo na zahteve za nepristrasno, profesionalno i pravedno suđenje za najteža krivična dela. Očekujemo da Državno tužilaštvo nadležnog odelenja ispita ima li, u skladu sa činjenicama i dokazima, razloga za izmenu postojeće optužnice.

Insistiramo na prekidanju prakse odugovlačenja radi žrtava, oštećenih, optuženog i celokupne javnosti. Pravedno suđenje na temelju utvrđivanja činjenica je važno za individualne i društvene procese suočavanja s prošlošću, za normalizaciju i za pridruživanje Evropi.

Izjavu potpisuju:

Odbor za ljudska prava Karlovac

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Fond za humanitarno pravo Beograd

Centar za mirovne studije Zagreb

Građanski odbor za ljudska prava Zagreb Hrvatski helsinški odbor