Biblioteka

Fond za humanitarno pravo poseduje specijalizovanu biblioteku namenjenu sakupljanju i čuvanju  građe vezane za oblasti trancizione pravde, suočavanja s prošlošću, humanitarnog prava, kao i istorije, sociologije, i drugih srodnih oblasti. Pored toga, njen fond čine i memoari, eseji, izveštaji raznih organizacija, transkripti sa konferencija, svedočanstva, dokumentarni filmovi,  itd. Biblioteka  omogućava zaposlenima u FHP, istraživačima i studentima da pronađu potrebnu literaturu i informacije vezane za izdanja iz pomenutih oblasti.

Biblioteka poseduje u svom fondu 6221 naslov (6454 fizičkih primeraka). Po vrsti publikacije biblioteka ima: 4722 monografije (4950 primerka), 1260 primeraka serijskih publikacija i časopisa, 44 naslova u 49 primeraka CD i DVD izdanja i 176 kopija.

Biblioteka je uključena u elektronsku bibliografsko-bibliotečku bazu COBISS, i njen fond se može pretraživati na Internetu:

https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/bib/search?db=hlc

Biblioteka se bavi i izradom bibliografija knjiga koje služe istraživačima FHP pružajući pregled literature o pojedinim temama (a koja se nalaze u biblioteci FHP). Do sada su urađene tri bibliografije koje popisuju publikacije koje se bave temama Kosova, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, sa posebnim fokusom na ratne zločine i kršenje ljudskih prava tokom sukoba. Osim tih tema, u njima se nalaze i teorijski i književni radovi autora sa tih područija. Bibliografije se mogu donwload-ovati sa sledećih linkova u PDF formatu:

Kosovo

Bosna i Hercegovina

Hrvatska

Vučić bez odgovora na poziv da u Batajnici oda poštu albanskim žrtvama

Vučić bez odgovora na poziv da u Batajnici oda poštu albanskim žrtvama

Slobodna EvropaPredsednik Srbije Aleksandar Vučić nije odgovorio na pitanje Radija Slobodna Evropa da li će poštu kosovskim Albancima koji su ubijeni 1999. godine odati na mestu masovne grobnice u Batajnici, nadomak Beograda, gde su pre dve decenije pronađeni njihovi posmrtni ostaci.

Vučić je minutom ćutanja odao počast žrtvama rata na Kosovu

Vučić je minutom ćutanja odao počast žrtvama rata na Kosovu
BalkanInsight_logoNa zatvorenom sastanku, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je minutom ćutanja odao poštu žrtvama rata na Kosovu, uključujući i Albance koje su srpske snage ubile a čija su tela bila sahranjena u masovnoj grobnici kod Beograda.

Pomirenje bez odgovornosti nije dobro

Pomirenje bez odgovornosti nije dobro
danas_logoStaša Zajović iz “Žena u crnom” o ulozi međunarodnih aktera i modelima tranzicione pravde na Balkanu: Ne bi bio bitan uopšte Donald Tramp, da to nije paradigma ponašanja dobrog dela međunarodne zajednice, koji niti zna šta se dešavalo tokom devedesetih, niti ih zanima.


Tamne sjenke Dubrovnika

Tamne sjenke Dubrovnika

DWP logoDvadeset devet je godina od opsade Dubrovnika, koja je trajala od 01. oktobra 1991. do posljednjih dana juna 1992. godine. Jedan od najljepših gradova ne samo sa ovih prostora razarale su snage bivše jugoslovenske vojske i crnogorskih rezervista. Dok su rušeni spomenici kulture, paljene kuće, ubijani ljudi, pohod na Dubrovnik opjevavali su mediji u Podgorici i tadašnji udarnici Demokratske partije socijalista (DPS) još aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića. Oni su se trudili da napad prikažu kao odbranu, okupaciju kao oslobođenje, a zločine kao patriotizam. „Mrzim šah zbog šahovnice“, govorio je Đukanović u ratničkom zanosu.

Poziv za učešće na debati o memorijalizaciji pod nazivom: Premladi da se sećamo?

Poziv za učešće na debati o memorijalizaciji pod nazivom: Premladi da se sećamo?

premladi vestDebata Premladi da se sećamo? se organizuje u okviru projekta A Youth Perspective to Remembering the Past in the Western Balkans , koji Fond za humanitarno pravo Kosovo sprovodi u saradnji sa Fondom za humanitarno pravo u Beogradu i Udruženjem Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u Bosni i Hercegovini, sa ciljem osnaživanja i podrške aktivnijem učešću novih generacija u procesu suočavanja sa prošlošću i sećanja.

Otvorena izložba „ArchiWar: Priče i sećanja na genocid u Srebrenici“

Otvorena izložba „ArchiWar: Priče i sećanja na genocid u Srebrenici“

ArchWar-thumbU Centru za kulturnu dekontaminaciju 28. septembra 2020. godine otvorena je izložba „ArchiWar: Priče i sećanja na genocid u Srebrenici“ autorke Jelene Jaćimović koja je nastala u saradnji sa Fondom za humanitarno pravo.

Kampanja protiv suda zaustavljena hapšenjem Gucatija i Haradinaja, ali cilj ispunjen – nema svedoka

Kampanja protiv suda zaustavljena hapšenjem Gucatija i Haradinaja, ali cilj ispunjen – nema svedoka

Kossev-logoKampanja protiv Specijalizovanih veća zaustavljena je hapšenjem predsednika i zamenika predsednika udruženja OVK. Sledeći korak se tiče predsednika Kosova, poručila je Nataša Kandić, objasnivši da je afera sa curenjem dokumenata centralni deo kampanje u pokušaju da se rasturi Specijalni sud i samo kosovsko pravosuđe. 

Već tri nedelje traje afera navodnog curenja hiljada stranica fajlova Specijalnog tužilaštva iz Haga, i to tako što su ovi spisi u tri navrata donošeni u sedište „Udruženja ratnih veterana OVK“, da bi o sadržaju istih pripadnici ovog udruženja obaveštavali javnost. Od nedavno, to je počela da čini i albanska TV stanica „Top Channel“ objavljujući navodna poverljiva dokumenta.


Izložba Jelene Jaćimović „ArchiWar: Priče i sećanja o genocidu u Srebrenici“

Izložba Jelene Jaćimović „ArchiWar: Priče i sećanja o genocidu u Srebrenici“

ArchWar-thumbIzložba Jelene Jaćimović „ArchiWar: Priče i sećanja o genocidu u Srebrenici“, koja je nastala u saradnji sa Fondom za humanitarno pravo, otvara se 28. septembra u 19 časova u Centru za kulturnu dekontaminaciju.

Izložba Jelene Jaćimović je jedan vid otpora protiv dominantne politike sećanja u Srbiji zasnovane na nacionalizmu i militarizmu koja se ogleda u negiranju ratnih zločina i genocida počinjenih od strane srpskih snaga, glorifikaciji osuđenih ratnih zločinaca i vojske, kao i instrumentalizaciji srpskih žrtava.


Ratovi 1990-ih u nastavi istorije

Ratovi 1990-ih u nastavi istorije

newsmax-adria-logoProšlo je više od dve decenije od okončanja oružanih sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije koji su odneli više od 130 000 života. U današnjoj Srbiji, zvaničnu politiku sećanja na ovaj period odlikuje istorijski revizionizam koji ratove 1990-ih sagledava kroz binarni etnocentrični narativ o srpskim herojima i žrtvama. Osuđeni ratni zločinci uživaju javnu i institucionalnu podršku a mnogi su i politički aktivni. Istovremeno se u politici sećanja i javnim diskursima ignorišu ili negiraju činjenice utvrđene pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i u mnogobrojnim istraživačkim projektima.

Mladi su svakodnevno u kontaktu sa dominantnim narativima kroz medije, političke govore, u porodici i u vršnjačkim grupama. Istovremeno, formalno obrazovanje ne podstiče razvoj činjeničnog znanja i kritičkog mišljenja o ovim sukobima i ne posvećuje puno pažnje ratovima 1990-ih, predstavljajući ih na pojednostavljen način. Kurikulumima i udžbenicima istorije dominira etnocentrizam i selektivni pristup činjenicama. Problemi u podučavanju o ratovima 1990-ih u Srbiji pojavljuju se u više oblasti: koncipiranju nastavnih planova, sadržaju udžbenika, obuci i obrazovanju nastavnika i nastavnoj praksi.