Sudbina nestalih u ratovima devedesetih na Balkanu: opstrukcija umesto civilizacijske perspektive i humanitarne dimenzije

Sudbina nestalih u ratovima devedesetih na Balkanu:  opstrukcija umesto civilizacijske perspektive i humanitarne dimenzije

REKOM-znak-maliKoalicija za REKOM poziva vlade post-jugoslovenskih zemalja da pokrenu zajedničku akciju rešavanja sudbine nestalih 10,167 osoba u vezi sa ratovima na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH) i Kosova. Najmanje 1,300 osoba je poslednji put viđeno u nekom od zatočeničkih objekata u BiH. Preduslov je da vladine komisije prestanu da istupaju kao glasnogovornici interesa partija na vlasti, te da se prema svim žrtvama odnose jednako važno i u interesu porodica i javnosti da znaju sudbinu nestalih. Činjenica da su u 2019. godini identifikovani posmrtni ostaci samo 85 osoba, i to 60 nestalih u ratu u BiH i 25 nestalih na području Hrvatske, ukazuje na savez u opstrukciji rešavanja teškog nasleđa zajedničke prošlosti. Zabrinjava praksa da se ne pokreću ekshumacije poznatih lokacija masovnih grobnica. Ima ozbiljnih indicija da određene državne institucije, kao što je Ministarstvo odbrane Republike Srbije, i komandanti ratnih formacija, raspolažu podacima o većem broju lokacija masovnih grobnica ali da se te informacije čuvaju u okviru „službenih tajni“ i privatnih arhiva.

Pokreće se postupak isplate kompenzacija porodicama žrtava srebreničkog genocida

Pokreće se postupak isplate kompenzacija porodicama žrtava srebreničkog genocida

slobodna evropaAdvokatski tim Pokreta ‘Majke enklave Srebrenica i Žepa’, koje čine bosanski i holandski pravnici, pokrenut će postupak isplate kompenzacija porodicama žrtava srebreničkog genocida, nakon presude Vrhovnog suda Kraljevine Holandiji od 19 jula ove godine, kada je utvrđeno da su holandski vojnici pod zastavom Ujedinjenih nacija (UN) djelimično odgovorni za smrt 350 ljudi.

Oni su zapucali, mrtvi čovjek me spasio

Oni su zapucali, mrtvi čovjek me spasio

danas_logoMidhet Mujkanović jedan je od samo 12 ljudi koji su preživeli masakr na Korićanskim stijenama 21. avgusta 1992. godine, kada su pripadnici Interventnog voda prijedorske policije ubili više od 200 bošnjačkih i hrvatskih civila.

BiH: Godišnjica masakra na Korićanskim stijenama

BiH: Godišnjica masakra na Korićanskim stijenama

BalkanInsight_logoPolicijske snage bosanskih Srba su pre 27 godina selektovale, transportovale i pogubile žrtve bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, a potom bacile njihova tela u jamu.

Sud iz Srbije građanima Kosova šalje pozive za izdržavanje zatvorske kazne

Sud iz Srbije građanima Kosova šalje pozive za izdržavanje zatvorske kazne

aljazeeta_logo

Albancima, ali i građanima drugih nacionalnosti sa Kosova, Osnovni sud u Leskovcu počeo je slati pozive za izdržavanje zatvorske kazne.

Rade to na osnovu pravosnažnih presuda koje su donijeli drugi sudovi u Republici Srbiji.

Riječ je o procesima koji su započeti krajem ’90-ih godina.

Pozivi su upućeni većem broju osuđenih osoba.

U slučaju da se ne odazovu, izdat će naredbe za prinudno dovođenje, a nakon toga i potjernice.

Moja majka je ubijena i zapaljena

Moja majka je ubijena i zapaljena

danas_logoSvedočenje Save Mirkovića pred Haškim tribunalom u postupku protiv hrvatskih generala za zločine počinjene u akciji “Oluja”. Porodica Save Mirkovića izbegla je iz Hrvatske 4. avgusta 1995. godine za vreme hrvatske vojne akcije „Oluja“ kada je proterano oko 200.000 Srba, a ubijeno ili nestalo oko 2.000. Mirković je 26. avgust 2008. godine svedočio pred Haškim tribunalom u postupku protiv hrvatskih generala za zločine počinjene u „Oluji“.

Suđenja za „Oluju“ u Srbiji teoretski moguća, ne i u praksi

Suđenja za „Oluju“ u Srbiji teoretski moguća, ne i u praksi

danas_logoJoš jedna godišnjica hrvatske vojne akcije obeležena zahtevima iz Srbije da zločini Hrvata budu procesuirani pred srpskim pravosuđem. Vlada Srbije je još 2003. usvojila Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, po kojem srpsko pravosuđe može da procesuira državljane bivših jugoslovenskih republika.

Još jedan osuđeni ‘Škorpion’ na slobodi

Još jedan osuđeni ‘Škorpion’ na slobodi

Slobodna EvropaŠolaja je služio zatvorsku kaznu zbog učešća u masakru u Podujevu u martu 1999. godine

Miodrag Šolaja, bivši pripadnik jedinice “Škorpioni” osuđen za masakr nad albanskim civilima u Podujevu na Kosovu 1999. godine, pušten je na uslovnu slobodu nakon odsluženih dve trećine kazne. Ovo je druga sudska odluka kojom se bivši pripadnici “Škorpiona” puštaju na uslovni otpust doneta za nešto više od godinu dana.

Radiju Slobodna Evropa (RSE) dostavljeno je rešenje Apelacionog suda u Beogradu, doneto 31. jula, da se bivši pripadnik “Škorpiona” Miodrag Šolaja pušta na uslovnu slobodu tri godine pre isteka kazne, nakon što je proveo 12 godina u zatvoru.


Suđenja za „Oluju“

Suđenja za „Oluju“

danas_logoU 24 godine od operacije „Oluja“, hrvatsko pravosuđe podiglo je tri optužnice za ratne zločine nad krajinskim Srbima i to protiv ukupno sedmorice pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih postrojbi. Suđenja su rezultirala sa dvije osuđujuće presude, od čega je presuda za zločine u Prokljanu i Mandićima pravomoćna, a za zločin u Kijanima nepravomoćna.