Dan sjećanja na srpske žrtve Oluje ove godine biće obilježen u Prijedoru, gradu koji je nekoliko godina prije Oluje bio poprište masovnih ubistava Bošnjaka i Hrvata
Drska komemorativna farsa – tako obeležavanje godišnjice “Oluje” u Prijedoru vidi Marko Milosavljević iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava u Beogradu.
Vlasti Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), kao i Srpska pravoslavna crkva, obeležiće 4. avgusta Dan sećanja na stradale i prognane Srbe u hrvatskoj akciji “Oluja” u Prijedoru u Bosni i Hercegovini.
Prijedor je grad u RS-u u kome su tokom rata 90-ih godina srpske snage počinile brojne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima.
Povodom 28. godišnjice operacije “Oluja”, koju su sprovele hrvatske oružane snage i tokom nje počinile sistematske i rasprostranjene zločine nad civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti, Fond za humanitarno pravo traži od vlasti i institucija u Srbiji da prekinu kontinuitet kršenja prava i uskraćivanja podrške žrtvama, kao i da prestanu sa njihovom političkom zloupotrebom koja produbljuje međuetničke tenzije u regionu.
U Srbiji, nijedna žrtva “Oluje” nema status civilne žrtve rata. Zakonsko rešenje onemogućava sticanje ovog statusa žrtvama koje su nastradale ili su oštećene van teritorije Srbije, tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji. Tako izbeglice iz Hrvatske ostaju bez finansijske, zdravstvene i psihosocijalne podrške institucija.
Srbijanski pjevač Vlado Georgiev napisao je skandaloznu objavu na svojim društvenim mrežama u odgovoru na kritiku Nataše Kandić zbog ideje obilježavanja godišnjice „Oluje“ u Prijedoru.
Napadi koji na nju traju i ovih dana, nakon što je poručila da Srbija treba odbaciti suludu ideju Milorada Dodika da se obilježavanje Dana sjećanja na žrtve akcije “Oluja” održi u Prijedoru, jer bi to bilo neljudski i prema žrtvama ”Oluje” i prema žrtvama srpskih snaga u Prijedoru, već su dobili adekvatnu reakciju javnosti u regionu.
Odluka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, patrijarha Porfirija i predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, da Dan sjećanja na žrtve hrvatske akcije Oluja, ove godine bude održan u Prijedoru, izazvala je brojne negativne reakcije u javnosti.
Sociološkinja i aktivistkinja za ljudska prava iz Srbije Nataša Kandić kazala je za Gradsku RTV da je takva odluka politički i civilizacijski neprihvatljiva, imajući u vidu zločine u tom gradu nad više od tri hiljade civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.
Borba za pravdu nema kraja, ona nije završena kad se uhvate bjegunci, kad se održe suđenja, pa čak ni kada osuđene osobe izdrže svoje kazne – ona se mora voditi svakog dana.
Na komemoraciji povodom genocida u Srebrenici, 11. jula 2023., sjedila sam u bivšoj bazi Ujedinjenih nacija u Potočarima, gdje je prije 28 godina vojska bosanskih Srba počinila užasna zlodjela nad hiljadama ljudi. Vidjevši koliku bol još uvijek osjećaju rodbina i preživjeli, nisam mogla da prestanem misliti na riječi osuđenog ratnog zločinca koje su se prije svega nekoliko sedmica našle u naslovima vijesti u regionu, a koji je izjavio “svaka je sekunda vrijedila” i “sve bih ponovio”.
U Sarajevu oštri komentari i reakcija tužilaštva, u Beogradu dobrodošlica.
Nakon što su objave dve studentkinje iz Sarajeva na društvenim mrežama, poput podrške osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, stigle do bh. tužilaštva, iz Beograda im je upućen poziv za nastavak školovanja.
To je, kako je rečeno, učinio direktor Bezbednosno-informativne agencije Aleksandar Vulin.
Vulin se od 11. jula nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Država zbog navodne korupcije i umešanosti u trgovinu drogom, kao i zbog veza sa Rusijom.
Valentina Vujičić i Slađana Todić, studentkinje Fakulteta kriminalistike, kriminologije i bezbednosnih studija Univerziteta u Sarajevu, školovanje će nastaviti na Akademiji za nacionalnu bezbednost u Beogradu.
Jučerašnja vest da će poziv prvog čoveka BIA Aleksandra Vulina, dve studentkinje iz Sarajeva – Valentina Vujičić i Slađana Todić – koje su optužene da su na dan obeležavanja 28.godišnjice genocida u Srebrenici na društvenim mrežama veličale zločine, osuđene zločince i širile međunacionalnu mržnju, nastaviti studije na Akademiji za nacionalnu bezbednost u Beograd, odjeknula je širom regiona.
Tim povodom danas se oglasila Nataša Kandić, aktivistkinja za ljudska prava i osnivačica beogradskog Fonda za humanitarno pravo sa pitanjem: “Ima li šanse za proteste protiv podrške i veličanja ratnih zločinaca?”.
U svojoj objavi na Tviteru, Kandić je konstatovala da “to što je direktor BIA nagradio dve studentkinje za veličanje osuđenog za genocid je u skladu sa stavovima vlasti i 99 odsto opozicije u Republici Srbiji”. Na kraju je upitala Ima li šanse za proteste protiv podrške i veličanja ratnih zločinaca?
Iako Srbija procesuira neke bivše pripadnike vojnih i policijskih snaga bosanskih Srba za zločine počinjene tokom masakara u Srebrenici 1995. godine, predmete prate uzastopna odlaganja, a stručnjaci kažu da su konačne kazne neobjašnjivo blage.Snage bosanskih Srba su 13. i 14. jula 1995. godine, u skladištu u Kravici, ubile 1.313 muškaraca, Bošnjaka, koje su nakon pada Srebrenice bili zarobljeni.
Ova imena deo su onih koje je sudija Mirjana Ilić pročitala na suđenju u Višem sudu u Beogradu 30. juna, kada je sud vršio uvid u dokaze uključujući umrlice i nalaze DNK analiza o identitetima žrtava koje su pronađene u masovnoj grobnici Ravnice ali i ostalih grobnica oko Srebrenice.
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) i Sud Bosne i Hercegovine u proteklih 12 mjeseci izrekli su tri pravosnažne presude kojima su tri osobe osuđene na 48 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici nakon 11. jula 1995., a pet osoba je oslobođeno. U Srbiji je donesena jedna osuđujuća presuda po sporazumu o priznanju krivnje, dok je Državno tužilaštvo podiglo samo jednu optužnicu protiv nedostupne osobe.