25 godina od zločina u Kukurovićima

25 godina od zločina u Kukurovićima

Žrtve kažnjene zbog nevoljnosti države da procesuira odgovorne za zločin

kukurovicDana 18. februara 2018. godine navršava se 25 godina od napada Vojske Jugoslavije (VJ) na sandžačko selo Kukurovići. U tom napadu gotovo celo selo je razrušeno, a troje meštana bošnjačke nacionalnosti je ubijeno. Fond za humanitarno pravo (FHP) i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda (Sandžački odbor) podsećaju da ni posle 25 godina za ovaj zločin nad civilima, građanima Srbije, niko nije odgovarao, a država Srbija žrtvama nije pružila odgovarajuće priznanje i obeštećenje.

Umjesto šutnje, jasno se suočiti sa zločinima iz prošlosti

Umjesto šutnje, jasno se suočiti sa zločinima iz prošlosti
aljazeeta_logoPrisilno šutjeti a u sebi i dalje uzgajati mržnju i laž dugoročno je mnogo pogubnije od cikličnog izgovaranja nacionalističkih provokacija.
Otkako je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović objavila poziv predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da dođe u službeni posjet Hrvatskoj, i otkako je poznato da će se taj posjet dogoditi u ponedjeljak i utorak, 12. i 13. veljače, u ove dvije zemlje traje natjecanje u davanju izjava čiji je smisao u obesmišljavanju Vučićevog dolaska u Zagreb. Ovdje ratni veterani i ratne udovice, ondje ministar obrane Aleksandar Vulin i napaljeni prorežimski tabloidi, ovdje ministar obrane Damir Krstičević i saborski zastupnik Josip Đakić, ondje udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske i sam predsjednik Vučić.

Umesto pijeteta prema žrtvama vlasti Beograda i Prištine i dalje slave ratne zločince

Umesto pijeteta prema žrtvama vlasti Beograda i Prištine i dalje slave ratne zločince

YIHRInicijativa mladih za ljudska prava Kosovo (YIHR Kosovo) i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR Srbija) oštro osuđuju komemoraciju osuđenom ratnom zločincu Haradinu Balji (Haradin Bala) održanoj u Skupštini Kosova, jedinom osuđenom pripadniku OVK za ratne zločine pred MSKJ/ ICTY.


Dijalog sa zločincem

Dijalog sa zločincem

pescanik_ffUnutrašnji dijalog o Kosovu se nastavlja, tema poslednjeg okruglog stola bila je bezbednost, a među govornicima mesto je našao i ratni komandant Zvorničke brigade vojske bosanskih Srba Vinko Pandurević. U trenutku kada su Kosovo već priznale Sjedinjene Države i najveći broj država Evropske unije i kada je i srpskim vlastima jasno da od povratka bivše pokrajine pod okrilje Srbije nema ništa, Pandurević predlaže „suštinsku autonomiju kao izraz federalnih odnosa Srbije i Kosova i Metohije“. Kao da je prespavao mnoge godine unazad, kao da ga nije bilo da vidi da se na putu od „suštinske autonomije“ do „suštinske nezavisnosti“ daleko odmaklo. Pa i nije.

Nova strategija proširenja EU: pomirenje i dalje preduslov za članstvo

Nova strategija proširenja EU: pomirenje i dalje preduslov za članstvo

european-commissionDana 6. februara 2018. godine, Evropska komisija (EK) je objavila paket strateških dokumenata o perspektivi proširenja Evropske unije (EU) na države Zapadnog Balkana. U dokumentima se podseća da su političke, ekonomske i administrativne reforme preduslov članstva u EU, identifikuju se ključni problemi i očekivani rezultati reformi, te se predstavljaju načini angažmana EU institucija kako bi se državama pružila neophodna politička, finansijska i stručna podrška. Put ka članstvu država Zapadnog Balkana u EU je, prema EK, realna i izgledna opcija, ali koja podrazumeva iskrenu političku posvećenost, suštinske reforme i rešavanje svih bilateralnih nesuglasica. Ukoliko Srbija ovaj (pre)ambiciozni plan ostvari, može postati članica EU već 2025. godine.

Srbija: Porodice civilnih žrtava rata bez statusa i prava

Srbija: Porodice civilnih žrtava rata bez statusa i prava

U zemljama regije, prava civilnih žrtava rata i članova njihovih porodica nisu dovoljno regulisana, ukazuju regionalne organizacije civilnog društva.
Tako u Fondu za humanitarno pravo godinama upozoravaju da je u Srbiji, zbog postojeće zakonske regulative, za to pravo uskraćeno najmanje 15.000 ljudi.

Preuzeto sa portala Al Jazeera Balkans

PRENOSIMO: Osnivanje REKOM-a je pokazatelj političke zrelosti lidera postjugoslovenskih zemalja

PRENOSIMO: Osnivanje REKOM-a je pokazatelj političke zrelosti  lidera postjugoslovenskih zemalja

rekom_logoKoalicija za REKOM je 27. januara 2018. godine, u Sarajevu, održala VIII skupštinu, a potom, 28. i 29. januara 2018. godine, jedanaesti po redu, Forum za tranzicionu pravdu u postjugoslovenskim zemljama.

Delegati Skupštine su pozdravili spremnost većine lidera postjugoslovenskih zemalja da na samitu u okviru Berlinskog procesa u Londonu, u julu 2018. godine, potpišu Sporazum o osnivanju REKOM-a i time aktiviraju član 49. Nacrta Statuta REKOM-a o preduzimanju priprema za osnivanje Komisije (REKOM).

Nataša Kandić i Fond za humanitarno pravo nominovani za Nobelovu nagradu za mir za 2018. godinu

Nataša Kandić i Fond za humanitarno pravo nominovani za Nobelovu nagradu za mir za 2018. godinu

commission_on_securityPredsedavajući Helsinške komisije, senator Rodžer Viker (Roger F. Wicker) i Eliot Engel, predstavnik u američkom Senatu i potpredsednik Doma za spoljnopolitičke poslove, danas su imenovali Natašu Kandić i Fond za humanitarno pravo za Nobelovu nagradu za mir za 2018. godinu

Gospođa Kandić osnovala je Fond za humanitarno pravo u Beogradu 1992. godine kako bi dokumentovala ozbiljna kršenja ljudskih prava počinjena tokom sukoba vezanih za raspad bivše Jugoslavije. Više od 25 godina kasnije, Fond za humanitarno pravo nastavlja da se bori za pravdu za žrtve ratnih zločina i da se bori sa ekstremnim nacionalizmom i etničkim tenzijama koje i dalje postoje na zapadnom Balkanu.

Ceo tekst pisma nominacije norveškoj Nobelovom komitetu nalazi se u nastavku:


Krivična prijava za silovanje Romkinja 1993. godine

Krivična prijava za silovanje Romkinja 1993. godine

#IzSudnice - Sajt - 2Fond za humanitarno pravo (FHP) podneo je 29. januara 2018. godine Tužilaštvu za ratne zločine (TRZ) Republike Srbije krivičnu prijavu protiv nekoliko NN pripadnika Sekretarijata unutrašnjih poslova (SUP) Beli Manastir, zbog silovanja šest žena romske nacionalnosti (među kojima su bile i jedna trudnica i tri malolenice) u podrumu SUP-a Beli Manastir, u leto 1993. godine.

Slučaj Ovčara: 14 godina čekanja pravde

Slučaj Ovčara: 14 godina čekanja pravde

Novom pravnosnažnom presudom za zločin na vukovarskoj Ovčari, posle 14 godina okončan je prvi predmet za ratne zločine pokrenut pred specijalizovanim većima u Srbiji. Fond za humanitarno pravo (FHP) ističe da suđenje u ovom predmetu predstavlja jedan od najboljih pokazatelja nedoraslosti institucija Srbije da se uhvate u koštac sa obavezom da zločinima iz prošlosti pristupe odgovorno i posvećeno.