Tužba zbog rasne diskriminacije

Fond za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda, Centar za prava manjina (CPM) iz Beograda i Evropski centar za prava Roma (ERRC) iz Budimpešte podneli su Opštinskom sudu u Bačkoj Topoli tužbu zbog rasne diskriminacije protiv Kaluđerović Željka iz Lovćenca u ime Romkinja Danice Jovanović i Jelene Jovanović.

Svetski dan borbe protiv rasne diskriminacije

Povodom Svetskog dana protiv rasne diskriminacije, 21. marta, Fond za humanitarno pravo, Inicijativa mladih, Žene u crnom  i Romski kulturni centar pozivaju sve državne institucije u Srbiji da se aktivno uključe u borbu protiv rasne diskriminacije koja je u svim oblastima društvenog života prisutna u našem društvu.

Odgovornost za etničko nasilje na Kosovu i u Srbiji

Nasilje prema verskim i etničkim manjinama, opšte ugrožavanje bezbednosti i kršenje elementarnih ljudskih prava manjina i svih ostalih građana slika je društva na Kosovu i Srbiji od 17. marta 2004. Odgovornost snose MUP i Vlada Srbije, UNMIK i KFOR na Kosovu. Međunarodna administracija na Kosovu je nečinjenjem dala znak albanskim ekstremistma da se slaže da Srbima nema mesta na Kosovu, dok su predstavnici novih institucija u Srbiji nedvosmisleno pokazali da su za Kosovo zainteresovani isključivo kao teritoriju.


Odgovornost za etničko nasilje na Kosovu i u Srbiji

Nasilje prema verskim i etničkim manjinama, opšte ugrožavanje bezbednosti i kršenje elementarnih ljudskih prava manjina i svih ostalih građana slika je društva na Kosovu i Srbiji od 17. marta 2004.

Jasenovac, 16. mart 2004. godne Premijer Vlade Hrvatske Ivo Sanader

„Danas kad ovdje u srcu Spomen područja Jasenovac otvaramo obnovljeni spomenik «Jasenovački cvijet», autora – uglednog arhitekta i humanista Bogdana Bogdanovića, sjećamo se njegovih davnih, ali trajnih riječi – cvijet simbolizira život, nikoga ne vrijeđa, nikome ne prijeti, ne poziva na osvetu, a opet ne sakriva istinu.

Došao sam u ime hrvatske Vlade, u ime vrijednosti koje danas baštinimo, i na kojima je nastala samostalna moderna hrvatska država pokloniti se i izraziti najdublji pijetet žrtvama jednoga povijesnog bezumlja koje je na ovom mjestu patnje i tragedije pokazalo svoje najstrašnije lice.


Slučaj Ristić : Odluka Komiteta protiv torture

t_Ristic

Ova knjiga sadrži Odluku Komiteta protiv torture povodom slučaja Ristić, koja pored slučaja Danilovgrad, predstavlja još jednu bitnu presudu donesenu po indvidiualnim tužbama građana Srbije i Crne Gore čija su prava bila povređena od strane državnih organa, čime je Komitet UN počeo da se bavi i slučajevima sa teritorije Srbije i Crne Gore.


Slučaj Danilovgrad : Odluka Komiteta protiv torture

t_Danilovgrad

Ovom knjigom Fond za humanitarno pravo daje na uvid stručnoj i široj javnosti jednu značajnu odluku Komiteta Ujedinjenih nacija protiv torture koji je ustanovljen prema Konvenciji protiv torture i drugih svirepih, nehumanih i ponižavajućih kazni ili postupaka.


Tužba za naknadu štete protiv Republike Crne Gore

Povodom incidenta koji se dogodio krajem 2002. godine u izbegličkom kampu Konik I u Podgorici, Fond za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda, Evropski centar za prava Roma (ERRC) iz Budimpešte i Centar za prava manjina (CPM) iz Beograda podneli su u ime desetoro Roma tužbu za naknadu nematerijalne štete protiv Republike Crne Gore zbog pretrpljenog fizičkog bola i straha, duševnog bola zbog povreda prava ličnosti i umanjenja životne aktivnosti.


Inicijativa za ocenu ustavnosti Uredbe o zdravstvenoj zaštiti

Fond za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda, Centar za prava manjina (CPM) iz Beograda i Evropski centar za prava Roma (ERRC) iz Budimpešte podneli su inicijativu Ustavnom sudu Srbije za ocenu ustavnosti odredbi Odeljka II stav 5 Programa zaštite stanovništva od zaraznih bolesti od 2002. do 2010. godine koji je sastavni deo Uredbe Vlade Republike Srbije o zdravstvenoj zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Komandna odgovornost: Savremeno pravo

Doktrina komandne odgovornosti ustanovljena je IV i X Haškom konvencijom iz 1907. godine a prvi put je primenjena nakon I svetskog rata od strane Vrhovnog suda Nemačke na suđenju Emilu Mileru (Emil Muller) u Lajpcigu. Miler je pred ovim sudom osuđen zato što nije sprečio izvršenje zločina, niti kaznio podređene koji su zločine počinili…