RTS: Da, Možda, Ne

Gostovanje izvršne direktorke Fonda za humanitarno pravo Nataše Kandić u emisiji ”Da, Možda, Ne” , na prvom programu RTS-a, 9. oktobra 2009. godine


Miroslav Vučković oslobođen optužbe za ratni zločin zbog neopravdanog trajanja postupka

Posle 10 godina od prve optužnice i tri ponovljena suđenja, Srbin Miroslav Vučković oslobođen je odgovornosti za ratni zločin protiv albanskog stanovništva u selu Gušavac/Gušac na Kosovu.


e-Novine: Da ljudi pamte ljude

e-Novine, 7.10.2009. — Fond za humanitarno pravo predstavio je 6. oktobra u Skupštini Beograda rezultate dosadašnjeg popisa ubijenih, stradalih i nestalih Srba, Roma, Bošnjaka i drugih nealbanaca na Kosovu od januara 1998. do kraja decembra 2000. godine. Od evidentiranih 2.888 žrtava, najmlađa je jednogodišnji romski dečak Neđmedin Krasnići a najstarija 81-godišnja Nada Vasić iz Prištine


Prezentacija Popisa ubijenih, stradalih i nestalih Srba, Roma, Bošnjaka i drugih nealbanaca na Kosovu održana u Skupštini grada Beograda

Oko 100 članova porodica žrtava prisustvovalo je prezentaciji u Skupštini grada Beograda na kojoj je Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavio rezultate dosadašnjeg Popisa ubijenih, stradalih i nestalih Srba, Roma, Bošnjaka i drugih nealbanaca na Kosovu u periodu 1998-2000. godine. Pored članova porodica žrtava, prezentaciji su prisustvovali i Zaštitnik građana Saša Janković, predstavnici Komisije za nestale Vlade Republike Srbije, predstavnik Ministarstva odbrane Republike Srbije, kao i predstavnik Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.


Presuda Gashiju, Rrustemu i Mehmetiju nije donela pravdu za žrtve

Okružni sud u Prištini/Prishtinë, u mešovitom veću kojim je presedavao međunarodni sudija Francesco Florit, izrekao je 2.10.2009. godine presudu kojom je osudio nekadašnjeg komandanta OVK Rrustema Mustafu na kaznu zatvora u trajanju od četiri, a njegove bliske saradnike Latifa Gashija na šest i Nazifa Mehmetija na tri godine zatvora zbog krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. u vezi sa članovima 22, 24, 26. i 30. KZJ.


Ubice porodice Hajra kažnjene u skladu sa težinom krivičnog dela

Vrhovni sud Kosova, odlučujući u trećem stepenu, 16.09.2009. godine potvrdio je presudu Vrhovnog suda Kosova od 20.05.2008. godine, kojom su optuženi Burim Ramadani, Arben Kiqina, Arsim Ramadani i Blerim Kiqina osuđeni zbog ubistva petoro članova porodice Hajra i pokušaja ubistva Pranvere Hajra 20.08.2001. godine u selu Trstenik/Terstenik. Optuženi Burim Ramadani, Arben Kiqina i Arsim Ramadani osuđeni su na kaznu zatvora u trajanju od po 30, a optuženi Blerim Kiqina na 10 godina zatvora.


Kazna za učestvovanje u nasilnim demonstracijama preblaga

Okružni sud u Prizrenu/Prizrenu je 28.09.2009, u mešovitom veću kojim je predsedavao sudija EULEX-a Malcolm Simmons, osudio Ganija Hazeraj na šest meseci zatvora uslovno zbog učešća u u nasilnim demonstracijama u martu 2004. u Prizrenu.


Okružni sud u Beogradu nije van razumne sumnje utvrdio odgovornost Ilije Jurišića u predmetu Tuzlanska kolona

Veće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, kojim je predsedavala sudija Vinka Nikićević – Beraha, izreklo je 28. septembra 2009. godine osuđujuću presudu optuženom Iliji Jurišiću, kojom ga je osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina za krivično delo upotreba nedozvoljenih sredstava borbe iz člana 148. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ SFRJ.


Proces za napad na policijsku stanicu u Mitrovici/Mitrovicë

Optužnica tereti Predraga Đorđevića da je 14.06.2008. napadom na policijsku stanicu u južnom delu Mitrovice/Mitrovicë počinio krivična dela teškog ubistva u pokušaju, izazivanja nacionalne, rasne, verske ili etničke mržnje, razdora ili netolerancije i terorizam. Optuženi se izjasnio da nije kriv.


Obaveštenje Akcije za ljudska prava, Podgorica

29.09.2009. — Obavještavamo javnost da apel Vrhovnom državnom tužiocu da zaštiti bezbjednost svjedoka ratnog zločina, Slobodana Pejovića, nije doprinio tome da tužilaštvo za posljednjih četrnaest dana od posljednjih prijetnji Pejoviću stupi u kontakt sa njim i razmotri preduzimanje mjera iz zakonom predviđenog Programa zaštite svjedoka. Ovakav stav državnog tužilaštva posebno zabrinjava, jer bi status Pejovića kao svjedoka tužilaštva u slučaju suđenja za ratni zločin po prirodi stvari trebalo da izazove posebnu zainteresovanost za njegovu bezbjednost, u svjetlu ozbiljnih prijetnji koje Pejović trpi u kontinuitetu od 1992, kada je odbio da kao službenik policije učestvuje u zločinu.