Mišljenje FHP: Žalbeno veće MKTJ je revidiralo presudu Šljivančaninu na osnovu informacija pristrasnog svedoka

Fond za humanitarno pravo, čiji su predstavnici pred Većem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu (u daljem tekstu Veće za ratne zločine), zastupali porodice streljanih na Ovčari, smatra da je Žalbeno veće MKTJ dalo poverenje svedoku koji pripada grupi bivših oficira JNA koji svim sredstvima, uključujući svedočenje pred MKTJ i Većem za ratne zločine, pokušavaju sebe da zaštite od mogućeg krivičnog progona, i da umanje odgovornost optuženih koji ih u svojoj odbrani ne terete.


Mišljenje FHP: Žalbeno veće MKTJ je revidiralo presudu Šljivančaninu na osnovu informacija pristrasnog svedoka

Fond za humanitarno pravo, čiji su predstavnici pred Većem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu (u daljem tekstu Veće za ratne zločine), zastupali porodice streljanih na Ovčari, smatra da je Žalbeno veće MKTJ dalo poverenje svedoku koji pripada grupi bivših oficira JNA koji svim sredstvima, uključujući svedočenje pred MKTJ i Većem za ratne zločine, pokušavaju sebe da zaštite od mogućeg krivičnog progona, i da umanje odgovornost optuženih koji ih u svojoj odbrani ne terete.


Da znamo: Paulin Dvor, 11.12.1991.

Dana 11. decembra 1991. godine pripadnici 130. bataljona Hrvatske vojske (HV), u selu Paulin Dvor kod Osijeka, ubili su 18 civila srpske nacionalnosti – Milana Labusa, Spasoja Milovića, Boju Grubišić, Božidara Sudžukovića, Bosiljku Katić, Boška Jelića, Milana Katića, Dmitra Katića, Draginju Katić, Vukašina Medića, Darinku Vujnović, Anđu Jelić, Milicu Milović, Petra Katića, Jovana Gavrića, Milenu Rodić, Milku Lapčević i Mariju Sudžuković, kao i jednog civila mađarske nacionalnosti – Kećkeš Dragutina. Ubistva su počinjena u kući Andrije Bukvića, u kojoj su civili bili u kućnom pritvoru. Više pripadnika 130. bataljona HV, iz odmazde zbog smrti saborca Ilije Ravnjaka, ušlo je u kuću Andrije Bukvića i ispaljivanjem hitaca iz automatskih pušaka, pištolja i aktiviranjem ručnih bombi, usmrtilo civile u kući.


Presuda za ratne zločine u opštini Zvornik nije donela pravdu ni za žrtve, ni za optužene

Posle pet godina suđenja, sudsko veće Odeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, kojim je predsedavala sudija Tatjana Vuković izreklo je presudu [22.11.2010.] koja je duboko pogodila i uvredila porodice žrtava i uznemirila branitelje ljudska prava.


2000 strana tajnih diplomatskih telegrama u vezi sa Srebrenicom

Portal INTELWIRE ekskluzivno je objavio 2.000 strana dokumentata Stejt Departmenta (State Department) označenih kao državna tajna koji se tiču masakra u Srebrenici 1995. godine koji se smatrao ključnim momentum u bosanskom građanskom ratu. Dokumenta obuhvataju opise haosa u Srebrenici i napore snaga UN na terenu da se sami pobrinu o izbeglicama iz tog grada u kome su srpske snage ubile na hiljade bosanskih muslimana. Depeše takođe opisuju i delikatne zakulisne diplomatske napore nakon napada i druge osetljive teme, uključujući i odnos bosanskih vlasti, ponašanje pripadnika mirovnih snaga UN I navodno ubijanje jednog člana misije UN od strane bosanskog vojnika u vreme napada na Srebrenicu.


Potvrđena presuda o naknadi štete roditeljima pokojnog Dejana Petrovića

BEOGRAD – Vrhovni kasacioni sud u Beogradu odbio je zahtev Republike Srbije za reviziju presude Okružnog suda u Beogradu kojom se potvrđuje presuda Prvog opštinskog suda kojom se država Srbija obavezuje da Radmili i Dragomiru Petroviću iz Beograda, isplati po milion dinara na ime naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog smrti njihovg sina Dejana u OUP Vračar u januaru 2002. godine.

Seminar „Pravo žrtava na reparacije u Srbiji“ u Novom Pazaru

U utorak, 07. 12. 2010. godine, u Novom Pazaru održava se seminar  Pravo žrtava na reparacije u Srbiji.

Na temu: Ostvarivanje administrativnih i sudskih reparacija u Srbiji  i u drugim  državama naslednicama bivše Jugoslavije kao i mogući mehanizmi za prevazilaženje prepreka za ostvarivanje prava na reparacije u Srbiji govoriće Bogdan Ivanišević, saradnik Međunarodnog centra za tranzicionu pravdu iz Njujorka (ICTJ).


Vrhovni sud Kosova osudio nekadašnjeg pripadnika OVK Idriza Gashi na 14 godina zatvora za ratni zločin

Vrhovni sud Kosova, u mešovitom veću kojim je predsedavao sudija Martti Harsia, 25.11.2010. je potvrdio presudu Okružnog suda u Peć/Pejë od 19.11.2009, kojom je optuženi Idriz Gashi oglašen krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništava i osuđen na 14 godina zatvora. Vrhovni sud Kosova je utvrdio da je osuđeni Idriz Gashi, kao pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), 12.08.1998. u šumi zvanoj Isufova Dolina/Lugu i Isufit kod sela Vranovac/Vranoc [Peć/Pejë] lišio života Albanku Saniju Balaj zbog sumnje da je  je sarađivala sa srpskim vlastima.


Porodice Berisha nemaju poverenje u sudove Republike Srbije

Predstavnici porodica Bersiha koje su pratile suđenje i svedočile pred Većem za ratne zločine Okružnog suda  u Beogradu o ubistvu svojih 49 članova,  26. marta 1999. godine  u Suvoj Reci, smatraju da Veće za ratne zločine i Apelacioni sud u Beogradu, svojim presudama, štite komandanta 37 Odreda Posebnih jedinica policije Radoslava Mitrovića, koji je počinio ubistva širom Kosova. Porodice Berisha neće prisustvovati ponovljenom suđenju bivšem komandiru policijske stanice  u Suvoj Reci, Radojku Repanoviću.


Deset godina zatvora za ubistvo ranjenika

Veće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu osudilo je 17.11.2010. optuženog Darka Radivoja na 10 godina zatvora za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u Tenji [Hrvatska]. U obrazloženju visine kazne, predsedavajući sudskog veća, sudija Rastko Popović je naveo da je sud uzeo u obzir  da je optuženi neosuđivan i otac dvoje dece, a kao otežavajuće okolnosti da je ubio ranjenog vojnika zato što je Hrvat, i zbog odnosa prema počinjenom delu, koji se ogleda u izjavi optuženog nakon izvršenog ubistva ko mu jebe mater ustašku.