Dokumentovanje i pamćenje

Vizija

U regionu podložnom političkim manipulacijama zbivanjima u prošlosti, dokumentacija koju uz velike napore sakuplja FHP, zasnovana na izjavama i ispovestima svedoka i žrtava, usmenoj istoriji, primarnim dokumentima, sudskoj dokumentaciji i ostalim relevantnim i pouzdanim materijalima o ratnim zločinima, značajno doprinosi formiranju istorijskog pamćenja o oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji. Istraživanje i zaštita dokumenata o ratnim zločinima i povredama ljudskih prava počinjenim tokom oružanih sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije jeste prvi značajan korak u pravcu onemogućavanja političkog revizionizma.

Aktivnosti

Programska jedinica Dokumentovanje i pamćenje uključuje istragu, sakupljanje, formiranje i zaštitu dokumentacije o počinjenim ratnim zločinima. Okosnica ove programske jedinice ali i organizacije u celini je Baza podataka o ratnim zločinima. Istragu o ratnim zločinima FHP obavlja uzimanjem izjava od svedoka i žrtava, intervjuisanjem žrtava i svedoka primenom metoda usmene istorije, kao i prikupljanjem dokumenata od MKTJ i sa suđenja za ratne zločine pred nacionalnim sudovima.

Dosadašnji rezultati

7,000 svedoka je dalo izjave FHP
33,000 strana transkripata suđenja pred MKTJ, na B/H/S jezicima, uključujući kompletno suđenje Slobodanu Miloševiću
7,000 registrovanih žrtava – ubijeni i nestali u oružanim sukobima na Kosovu i neposredno posle sukoba
35,000 dokaza i propratnih dokumenata u elektronskoj formi preneto je iz MKTJ u FHP
3,500 dana suđenja pred MKTJ sačuvanih na DVD
6,000 arhiviranih dokumenata
1,500 arhiviranih fotografija
5,512 unosa u bazu podataka

Dodatne izvore predstavljaju medijski arhivi, međunarodne organizacije poput Međunarodne komisije za nestala lica, kao i razne domaće i međunarodne nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava. Rezultat sistematske istrage koju sprovodi FHP biće formiranje sveobuhvatnog zapisa o ubijenim i nestalim državljanima Srbije i Crne Gore u oružanim sukobima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. FHP ove informacije deli sa svojm regionalnim partnerima – Istraživačko-dokumentacionim centrom iz BiH i centrom Documenta iz Hrvatske – koje rade na formiranju evidencije ubijenih i nestalih građana u njihovim državama i razvijanju kompatibilnih baza podataka. Ovakve baze podataka pružaju mogućnost dobijanja detaljnih izveštaja koji povezuju počinioce, žrtve, mesta na kojima se zločin dogodio i kategorije povreda međunarodnog humanitarnog prava.

FHP arhivira dokumenta koje je sam proizveo, kopije dokumenata dobijenih od MKTJ i domaćih sudova, kao i dokumenta iz drugih izvora. To su izjave svedoka, usmene istorije, fotografije, izveštaji o kršenju ljudskih prava, izveštaji forenzičara o ekshumacijama, video, DVD i audio zapisi.

FHP je jedina organizacija koja pravi transkripte sa suđenja pred MKTJ na B/H/S jezicima. Do sada su sačinjeni transkripti sa suđenja Slobodanu Miloševiću i Mitru Vasiljeviću.

Budućnost

Istraživačka aktivnost: FHP će organizovati istragu o ratnim zločinima po ugledu na kampanju ‘’Lovci na naciste’’, koju više decenija vodi Simon Wiesenthal centar. Istražitelji FHP će biti fokusiarni na otkrivanje osoba za koje ima ozbiljnih indicija da su počinili ili naredili ratni zločin. Na svom portalu na Inetrnetu objavljivaće iskaze svedoka, izrečene u suđenjima pred MKTJ i domaćim sudovima, kao i svedočenja data FHP-u, koji doprinose identitifikaciji i lociranju osumnjičenih osoba.

Zaštita dokumentacije: FHP će digitalizovati svoju video arhivu i štampanu dokumentaciju. Planira da 600 video kaseta prebaci u DVD format i skenira preko 30.000 strana štampane dokumentacije.

Razvoj Baze podataka o ratnim zločinima: FHP želi da proširi postojeću bazu podataka o ratnim zločinima uključivanjem oko 20,000 podataka o ubijenim i nestalim građanima Srbije, Crne Gore i Kosova tokom oružanih sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije, kao i stotine hiljada dokumenata MKTJ. U bazi će se nalaziti i podaci koje poseduje i prikupi FHP u svojim istragama, kao i dokumenta koja dobije od državnih agencija, međunarodnih i domaćih organizacija za ljudska prava, Arhiva Otvorenog društva [OSA] i drugih izvora.

Kandić: Nema važnijeg događaja od hapšenja Mladića

BEOGRAD, 26. maja 2011.(Beta) – Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić ocenila je da nema važnijeg događaja od hapšenja Ratka Mladića.

“Mislim da nema važnijeg političkog, istorijskog i pravnog dogadjaja od hapšenja Ratka Mladića. Činilo nam se da je hapšenje Radovana Karadžića važno, što i jeste, ali je sa Mladićem drugačije, jer se uvek podrazumevalo da on uživa simpatije velikog broja ljudi”, rekla je Kandić agenciji Beta.


Zaključne primedbe Komiteta za ljudska prava u vezi izveštaja Srbije o primeni Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.

Zaključne primedbe Komiteta za ljudska prava u vezi izveštaja Srbije o primeni Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.

Zaključne primedbe možete preuzeti ovde.

Godišnji izveštaj o aktivnostima FHP 2010.

FHP_srb_logoFond za humanitarno pravo pomaže postjugoslovenskim društvima da uspostave vladavinu prava i prihvate nasleđe masovnog kršenja ljudskih prava kako bi se onemogućilo ponavljanje, utvrdila krivična odgovornost za počinioce i zadovoljila pravda.


Među stradalima u ratovima 42 osobe iz Niša

Nis_prezentacijaTokom oružanih sukoba od 1991. do 1995. godine stradala su 42 gradjanina Niša, rečeno je tokom prezentacije popisa ljudskih gubitaka u oružanim sukobima na prostoru Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.


DANAS: Zarobljenik činjenica

danas

Ličnost Danas: Nataša Kandić

Zarobljenik činjenica

Autor: Bojan Cvejić

U Beogradu, Sarajevu, Ljubljani, Banjaluci, Zagrebu, Prištini, Skoplju i Podgorici, počela je akcija regionalnog odmrzavanja, tokom koje će se prikupljati milion potpisa podrške za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim od 1991. do 2001. na prostoru nekadašnje SFRJ (REKOM). Pokretač ove akcije je Fond za humanitarno pravo iz Beograda, a koalicija za REKOM obratiće se predsednicima država, premijerima i ministrima spoljnih poslova u junu.


U čitavom regionu počelo prikupljanje potpisa za REKOM

10

 U svim krajevima bivše SFRJ 26. aprila 2011. otpočelo je prikupljanje milion potpisa podrške osnivanju nezavisne međudržavne regionalne komisije, REKOM. Biće zadužena da utvrdi činjenice o svim žrtvama ratova 1991-2001. godine na toj teritoriji, kao i o svim teškim kršenjima ljudskih prava tokom, nakon ili u vezi s tim ratovima.

Predlog Statuta REKOM-a je, nakon široke javne rasprave, usvojila 4. Skupština Koalicije za REKOM 26. Marta 2011. godine.


Prezentacija poimeničnog popisa ljudskih gubitaka Srbije i Crne Gore u Nišu

U četvrtak, 28. aprila 2011. godine u 15:00 časova u holu Gradske kuće (adresa: 7.jula br. 2, Niš) biće održana javna prezentacija poimeničnog popisa državljana Srbije i Crne Gore koji su izgubili živote ili su nestali u oružanim sukobima u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u periodu 1991-1995. godine.


U oružanim sukobima u SFRJ stradalo 2.028 gradjana Srbije

preyentacija_1

U oružanim sukobima na teritoriji bivše SFRJ poginulo je i nestalo 2.028 gradjana Srbije, a sudbina 385 gradjana još nije rasvetljena, podaci su Fond za humanitarno pravo (FHP) koji su izneti na beogradskoj prezentaciji poimeničnog popisa državljana Srbije i Crne Gore koji su izgubili živote ili su nestali u oružanim sukobima u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u periodu 1991-1995. Godine.