Predmet Haradinaj i drugi (IT-04-84)

Ramush Haradinaj

Datum rođenja: 3. jul 1968. u mestu Glođane/Gllogjan na Kosovu

Optužnica Prvobitna optužnica: 4. mart 2005; obelodanjena 10. marta 2005; druga
izmenjena optužnica: 25. oktobar 2006; redigovana druga izmenjena optužnica: 12. januar 2007; treća izmenjena optužnica: 5. septembar 2007; četvrta izmenjena optužnica; 15. oktobar 2007.

Datum predaje: 9. mart 2005.

Prebačen na MKSJ: 9. mart 2005.

Prvo i daljnja stupanja pred Sud: 14. mart 2005, izjasnio se da nije kriv ni po jednoj tački optužnice; 1. marta 2007, izjasnio se da nije kriv ni po jednoj tački optužnice Presuda Pretresnog veća 3. april 2008, oslobođen optužbi i pušten na slobodu


Predmet Limaj i drugi (IT-03-66)

Fatmir Limaj zvani “Çeliku”

Datum rođenja: 4. februar 1971. u Banji, opština Suva Reka, Kosovo

Optužnica: Prvobitna optužnica: 27. januar 2003, obelodanjena 18. februara 2003; prva izmenjena optužnica: 25. mart 2003; druga izmenjena optužnica: 12. februar 2004.

Datum hapšenja: 18. februara 2003, od strane slovenskih vlasti

Doveden na MKSJ: 3. mart 2003.

Prvo i daljnja stupanja pred Sud: 5. mart 2003, izjasnio se po svim tačkama optužnice da nije kriv; 27. februara 2004, izjasnio se da nije kriv po novim tačkama druge izmenjene optužnice


Predmet Vukovarska trojka (IT-95-13/1)

Mile Mrkšić

Datum rođenja: 20. jula. 1947. u Kozarcu, u blizini Vrginmosta, Hrvatska

Optužnice: Prvobitna: 7. novembra 1995; izmenjena: 3. aprila 1996; izmenjena: 2. decembra 1997; druga izmenjena optužnica: 1. novembra 2002; treća izmenjena objedinjena optužnica: 9. marta 2005.

Datum predaj: 15. maja 2002.

Prebačen na MKSJ: 15. maja 2002.

Prvo stupanje pred Sud: 16. maja 2002, izjasnio se po svim optužbama da nije kriv

Presuda Pretresnog veća: 27. septembar 2007, osuđen na 20 godina zatvora


Predmet Milošević (IT-02-54)

Slobodan Milošević

Rođen 20. avgusta 1941. u Požarevcu, u Srbiji, Savezna Republika Jugoslavija. Uhapšen: 1. aprila 2001., u Beogradu od strane lokalnih vlasti. Prebačen na MKSJ: 29. jun 2001. Prvo stupanje pred Sud: 3. jula, 2001., izjasnio se da nije kriv po svim tačkama optužnice “Kosovo”. 29. oktobra 2001., izjasnio se da nije kriv po svim tačkama optužnice “Hrvatska”. 11. decembra 2001., izjasnio se da nije kriv po svim tačkama optužnice “Bosna i Hercegovina”. Preminuo u pritvoru: 11. marta 2006. Postupak okončan: 14. marta 2006.

Tranksripte suđenja možete preuzeti ovde.

 


Predmet Vasiljević i drugi (IT-98-32)

Mitar Vasiljević

Rođen 25. avgusta 1954. u Đurevićima, opština Višegrad, Republika Bosna i Hercegovina.
Uhapšen od strane SFOR-a 25. januara 2000.
Prebačen u MKSJ 25. januara 2000.
Prvo stupanje pred Sud: 28. januara 2000.
Presuda Pretresnog veća: 29. novembra 2002, osuđen na 20 godina zatvora.
Presuda Žalbenog veća: 25. februara 2004, osuđen na 15 godina zatvora.
6. juli 2004: prebačen u Austriju na izdržavanje kazne.
Izdržava kaznu.

Tranksripte suđenja možete preuzeti ovde


Pravda i reforma institucija

Vizija

Imajući pred sobom vlast koja je nevoljna da se suoči sa prošlošću, FHP pokušava da tu vlast uključi u proces, predočavajući činjenice, i podstičući je na taj način da preduzme korake koji bi obezbedili da žrtve ostvare svoje pravo na pravdu i odštetu. FHP se zalaže za stvaranje odgovornih institucija koje će biti sposobne za borbu protiv nekažnjivosti putem utvrđivanja krivične odgovornosti za zločine, počinjene u prošlosti.

Aktivnosti

Programska jedinica Pravda i institucionalna reforma bavi se pružanjem podrške domaćim suđenjima za ratne zločine, zastupanjem ideje i potrebe za stvaranje procedure za primenu procesa provere [vetting], kao i prava žrtava na pravičnu odštetu. Obilje informacija kojima raspolaže, FHP koristi da podrži aktuelna nacionalna suđenja za ratne zločine i kao ohrabrenje za podizanje novih optužnica. U sudskim procesima za ratne zločine vođenim pred sudovima u Srbiji, FHP zastupa žrtve i obezbeđuje podršku za svedoke/žrtve; veliki broj svedoka koji nisu želeli da svedoče pred sudovima u Srbiji, ipak su to uradili zahvaljujući poverenju u FHP. Iniciranje procesa provere ima za cilj uklanjanje pojedinaca sa visokih položaja u institucijama, koji su bili umešani u donošenje odluka, planiranje ili izvršenje ratnih zločina, a inicijative za novčanom odštetom imaju za cilj da ohrabre žrtve da zahtevaju da država ispuni svoju obavezu da kazni počinioce i žrtvama pruži novčanu odštetu. U saradnji sa partnerima iz BiH i Hrvatske, FHP prati nacionalna suđenja za ratne zločine u regionu radi kontrole standarda, poređenja iskustava i prikupljanja novih informacija i dokumenata o ratnim zločinima.

Dostignuća

9 suđenja za ratne zločine u Srbiji u kojima je FHP zastupao preko 2,000 žrtava ratnih zločina
9 suđenja za ratne zločine u Srbiji u kojima je FHP obezbedio učešće 39 žrtava/svedoka
6 žrtava Škorpiona identifikovane od strane FHP
9 suđenja za ratne zločine u Srbiji u kojima je FHP doveo 125 žrtava i članova porodica žrtava da prisustvuju izvođenju počinilaca ratnih zločina pred lice pravde
60 izjava svedoka koje je prikupio FHP dato je Tužilaštvu za ratne zločine Srbije i Tužilaštvu suda BiH u fazi istrage
450 transkripata audio zapisa suđenja pred MKTJ, proizvedenih u FHP na B/H/S jezicima, dostupno je nacionalnim sudovima za ratne zločine
2 funkcionera MUP Srbije udaljena su iz službe kao rezultat inicijative FHP
115 tužbi za odštetu u ime 715 nasilno mobilisanih izbeglih lica koje je FHP zastupao na sudu
33 regionalna suđenja koja je pratio FHP
94 žrtve torture zastupane na sudu

Budućnost

Uporedo sa razvojem svojih kapaciteta, FHP stiče veću mogućnost da utiče na institucije u Srbiji i podstiče ih da grade vladavinu prava preko pravde za žrtve i utvrđivanja krivične odgovornosti za počinioce ratnih zločina.

Podrška suđenjima za ratne zločine: FHP želi da ima veće stručne kapacitete da može za potrebe nacionalnih tužilaštava i sudova da obezbedi informacije i dokaze u većem obimu nego sada, kao i mogućnost da te informacije, u slučaju da tužilaštva ne reaguju, prezentira široj javnosti. U slučaju Srbije, ako Tužilaštvo za ratne zločine ne pokrene istragu o događaju na osnovu obezbeđenih dokaza, FHP bi inicirao krivični postupak. FHP takođe želi da u većoj meri zastupa žrtve/svedoke na suđenjima za ratne zločine u Srbiji, i da za njih obezbedi uživanje prava na pravdu i istinu. Praćenje suđenja, koje FHP obavlja u saradnji sa svojim regionalnim partnerima, može značajno da utiče na povećanje broja suđenja za ratne zločine u regionu, jačanje sudske nezavisnosti u odnosu na izvršnu vlast i saradnje među nacionalnim tužilaštvima i policijskim istražiteljima.

Stvaranje riznice transkripata sa suđenja pred MKTJ i nacionalnim sudovima: Kao razultat neprekidne istrage i sakupljanja materijala, FHP će služiti kao arhiv primarnih dokumenata, uključujući i najobimniju moguću kolekciju transkripata suđenja pred MKTJ na B/H/S jezicima. Osim toga, u arhivu će biti čuvane izjave svedoka, čiji su izvor FHP, MKTJ ili neka druga relevantna institucija, zatim transkripti i dokazni materijal korišćen u suđenjima pred MKTJ, fizički dokazi i drugi relevantan materijal u vezi sa oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji. Na isti način, FHP želi da bude čuvar transkripata suđenja za ratne zločine održanih pred sudovima u Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, BiH, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Pored sopstvene dokumentacije, sudske dokumentacije i onih materijala koji su u posedu međunarodnih agencija i institucija, FHP će nastojati da sačuva i organizuje slobodan pristup i onim materijalima koji su u posedu drugih nevladinih organizacija za ljudska prava, pre svega u cilju sprečavanja njihovog uništenja. Sva dokumentacija će biti organizovana, katalogizirana, preneta u digitalni format i čuvana u skladu sa međunarodnim standardima arhiviranja i zaštite. FHP je objavio 45 tomova transkripta audio zapisa suđenja Slobodanu Miloševiću.

Proces provere [vetting]: FHP želi da svoju proširenu bazu podataka koristi za skretanje pažnje vlasti i javnosti na pojedince za koje ima ozbiljnih indicija da su učestvovali u kršenju ljudskih prava a zauzimaju ili su nominovani za državne funkcije. To se može ostvariti na dva načina: FHP može da zahteva javno objavljivanje informacija o svakom pojedincu nominovanom za državnu funkciju i da to ime unakrsno proveri u svojoj bazi podataka. Ako se ime poklapa sa imenom nekog od navodnih počinilaca u bazi podataka, istraživači FHP će onda nastojati da utvrde da li je osoba koja je imenovana za državnu funkiciju ista osoba koja se javlja u bazi podataka. Ova informacija se može staviti na raspolaganje vlastima i javnosti – u cilju sprečavanja počinioca da nastavi svoju karijeru, kao i da u javnosti stvori pritisak za njegovo udaljavanje iz institucija i eventualno procesuiranje. FHP će takođe na osnovu svoje baze podataka jednom godišnje formirati spisak navodnih počinilaca ratnih zločina, i proslediti ga vlastima, zahtevajući informaciju o tome da li je neko od lica sa spiska ujedno i na spisku zaposlenih u Ministarstu odbrane, Ministarstvu unutrašnjih poslova ili u nekim drugim institucijama.Ukoliko je zahtev odbijen, FHP može putem javnog istupanja da zatraži odgovor i da javnosti stavi na uvid spisak registrovanih počinilaca sa navodima svedoka o njihovoj umešanosti u ratne zločine.

Inicijative za reparacije: FHP obezbeđuje zastupanje žrtava kršenja ljudskih prava u prošlosti i ratnih zločina, u čije ime podnosi tužbe za naknadu štete. FHP želi da poveća obim ove aktivnosti, oslanjajući se na svoje advokate koji imaju iskustvo u zastupanju žrtava kršenja ljudskih prava.

The New York Times: Sramota Srbije

new_york_timesAutorski tekst Nataše Kandić

za The New York Times, 6.06.2011.

Hapšenje Ratka Mladića 26. maja me je uhvatilo nespremnu. Nisam mogla da verujem. Stisnula sam šake, pokušavajući da ga čvrsto uhvatim svojim rukama. Konačno, odhanula sam sa olakšanjem.
Ali onda sam čula govor predsednika Srbije Borisa Tadića. Za njega, hapšenje Mladića predstavlja zatvaranje mračnog poglavlja u našoj istoriji i uklanjanje mračne sramotne mrlje koja je obeležavala srpski narod dve decenije. Ali nije bilo pominjanja mnogih drugih počinilaca genocida za vreme devedesetih ili odgovornosti koju srpska država snosi za te zločine. Još jednom, čini se, možemo izgubiti šansu da otvorimo bolnu ali neophodnu debatu o prošlosti.


Državni organi Srbije zastrašuju branitelje ljudskih prava

diploma

Na konferenciji za štampu, održanoj 6. juna u Beogradu, Koalicija protiv diskriminacije izrazila je punu podršku Belgzimu Kamberiju, predsedniku Odbora za ljudska prava u Bujanovcu, protiv koga je osnovno tužilaštvo u Vranju podnelo krivičnu prijavu zbog javne kritike ministra za ljudska i manjinska prava u Srbiji.


Studenti američkog Univerziteta u poseti FHP-u

studenti_usaPostdiplomci  na odseku za međunarodne odnose fakulteta „The New School NYC“  posetili su Fonda za humanitarno pravo (FHP) gde su se upoznali sa projektima Kosovska knjiga pamćenja i Inicijativa za REKOM.