Odšteta od 380.000 dinara kosovskom Albancu za 480 dana torture i nehumanog postupanja


Prvi osnovni sud u Beogradu doneo je presudu kojom јe utvrdio da Republika Srbija snosi odgovornost zа zlostavljanje i nehumano postupanje, koje su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije (MUP Srbije) počinili nad Mustafom Kolgecijem, Albancem iz Suve Reke/Suhareke, tokom pritvora u periodu od septembra 1998. godine do januara 2000. godine. Sud je naložio Republici Srbiji da mu zbog toga, na ime naknade nematerijalne štete, isplati 380.000 dinara, dok je zahtev za odštetu zbog nezakonitog pritvora u trajanju od 16 meseci proglasio zastarelim. FHP smatra da je odluka suda nepravična i neprimerena patnji kojoj je Kolgeci u kontinuitetu bio izložen tokom 16 meseci, te da je ona nastavak prakse srpskih sudova da pravdu za žrtve teških kršenja ljudskih prava tokom devedesetih, za koje su odgovorni pripadnici srpskih snaga, pretpostavlja interesima države i njenog budžeta.


Javni poziv Koalicije protiv diskriminacije i Koalicije za pristup pravdi Vladi Republike Srbije

Održavanja Parade ponosa trenutno je najvažnije pitanje koje se može postaviti u vezi sa ljudskim pravima u Srbiji. Da li su pripadnici LGBT zajednice građani trećeg reda, da li su oni jedina grupa kojoj se konstantno, iz godine u godinu, negira pravo na okupljanje i izražavanje mišljenja, da li je državna vlast slobodna od obaveze poštovanja i zaštite njihovih prava garantovanih Ustavom zemlje?


CVIJAN: Postupanje po redovnoj proceduri

Beograd – Reč je o redovnoj proceduri koja bukvalno može da se odnosi na svaki zakon – kaže za Danas Vladimir Cvijan, predsednik Zakonodavnog odbora Parlamenta Srbije, povodom prekjučerašnje odluke Ustavnog suda Srbije da od ovog odbora zatraži mišljenje o odredbama Zakona o BIA čija je ustavnost osporena.


USS nije razmatrao Zakon o BIA

Beograd – Ustavni sud Srbije povukao je juče sa dnevnog reda odlučivanje o inicijativi za ocenu ustavnosti delova zakona po kojima direktor BIA može da naloži prisluškivanje i tajno praćenje bez odobrenja suda.


Direktor BIA moraće da čeka sud

b92Beograd — Ustavni sud Srbije trebalo bi danas da ospori delove zakona po kojima direktor BIA može da naloži prisluškivanje i tajno praćenje bez odobrenja suda.

Sudije Ustavnog suda tu odredbu na današnjoj sednici, kako saznaje Blic, trebalo bi da odrede kao neustavnu. Kako piše taj list, sudija izvestilac je odlučio da prihvati predlog Fonda za humanitarno pravo koji je podnesen još 2002, da se član 15. zakona o BIA proglasi neustavnim.


Poseta studenata SIT

U sredu, 26. septembra 2012. godine, Fond za humanitarno pravo (FHP) posetili su polaznici School for International Training (SIT). Studenti pohađaju različite univerzitete u SAD-u, a u okviru SIT-ovog programa studija mira boraviće 15 nedelja u Srbiji.


Nema više prisluškivanja po odluci direktora BIA

Direktor Bezbednosno-informativne agencije neće više imati pravo da naloži početak prisluškivanja i tajnog praćenja bez odobrenja suda, jer se očekuje da će sudije Ustavnog suda na današnjoj sednici tu odredbu zakona proglasiti neustavnom.


Slučaj Splićanina Ivice Bačića otvorio put za ratne odštete

Beogradski sud doneo je presudu u korist Splićanina Ivice Bačića, koji je tužio vojsku Srbije zbog automobila koji mu je 1991. godine u Kininu oduzela JNA. Reč je o prvoj ovakvoj presudi, koja je potvrdila da današnja vojska Srbije snosi pravnu odgovornost za ono što je činila JNA, što otvara put za brojne tužbe građana Hrvatske, BiH i Kosova protiv Srbije i njene vojske.


KANDIĆ: Podrška za imenovanje žrtava

Beograd – Predstavnici Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim od 1991. do 2001. na prostoru nekadašnje SFRJ (REKOM), juče su predsednicima bivših jugoslovenskih država uputili razglednice kojima se traži da konkretnim potezima podrže osnivanje komisije.


Sudsko veće u predmetu Gnjilanska grupa nije poklonilo poverenje glavnom svedoku Tužilaštva za ratne zločine

Odeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, u veću kojim je predsedavala sudija Snežana Nikolić-Garotić, osudilo je 19.09.2012. godine optuženog Sameta Hajdarija na 15 godina zatvora, Ahmeta i Nazifa Hasanija na po 13 godina, Agusha Memishija, Burima Fazliu i Selimona Sadiku na po 12 godina, Fatona Hajdarija na 10 godina, Kambera Sahitija, Ferata Hajdarija i Sadika Aliu na po 8 godina, i Shefqeta Musliu na 5 godina zatvora. Kazne su im izrečene zbog izvršenja krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 142 st. 1 KZJ, koje su počinili u Gnjilanu/Gjilan od 17. do 23. juna 1999. godine, na štetu svedokinja C1 i C2, koje su mučili, prebijali i silovali. Osuđeni su oslobođeni krivične odgovornosti za mučenje i ubijanje žrtava čiji identitet nije utvrđen, kao i za sakaćenje i spaljivanje tela, zbog nedostatka dokaza. Optuženi Fazli Ajdari, Rexhep Aliu, Shaqir Shaqiri, Shefqet Musliu, Sadik Aliu, Idriz Aliu, Shemsij Nuhium, Ramadan Halimi i Ferat Hajdari, oslobođeni su krivične odgovornosti zbog nedostatka dokaza.