Aktivistima zabranjen ulaz na konferenciju o pomilovanju Đinđićevog ubice

Aktivistima zabranjen ulaz na konferenciju o pomilovanju Đinđićevog ubice

Slobodna EvropaAktivistima za ljudska prava nije dozvoljeno da prisustvuju konferenciji za novinare koju je u Beogradu organizovao osuđeni ratni zločinac Dragan Vasiljković, a na kojoj je traženo pomilovanje Zvezdana Jovanovića, osuđenog ubice premijera Srbije Zorana Đinđića.

Na konferenciji je 22. oktobra, uz Vasiljkovića, učestvovao i vođa ultradesničarske organizacije “Levijatan” Pavle Bihali, a nekoliko muškaraca koji su bili ispred sale za konferencije zaustavili su aktiviste za ljudska prava, upućujući im uvrede i pretnje.

“Mnogi od njih su imali obeležja ‘Levijatana’ i nisu nam dozvolili da uđemo, iako smo samo hteli da čujemo šta će da kažu. Među poslednjim stvarima koje su nam rekli je da ćemo da ‘dobijemo ono što zaslužujemo’. Stajali smo tamo neko vreme i onda smo otišli”, rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) aktivistkinja za ljudska prava Anita Mitić.


Nova strategija Srbije za ratne zločine: Put do pravde ili slepa ulica?

Nova strategija Srbije za ratne zločine: Put do pravde ili slepa ulica?
BalkanInsight_logoSrbija, često kritikovana zbog svog stava prema ratnim zločinima, tvrdi da želi da pokrene veći broj sudskih procesa, da zaštiti žrtve i bolje sarađuje sa drugim državama bivše Jugoslavije u ostvarivanju pravde – ali u njenoj novoj petogodišnjoj strategiji, ključni problemi ostaju nerešeni.

U novoj petogodišnjoj nacionalnoj strategiji Srbije za procesuiranje ratnih zločina, koju je Vlada usvojila ovog meseca, objašnjava se kako tužioci, sudije i drugi zvaničnici nameravaju da napreduju u periodu od 2021. do 2026. godine.


Moguća politizacija ratnih zločina

Moguća politizacija ratnih zločina

danas_logoOmer Karabeg: U poslednje tri godine uhapšena su tri bivša borca Armije Bosne i Hercegovine kad su ušli u Srbiju. Poslednji slučaj bio je prošlog meseca kada je uhapšen Edin Vranj. To je izazvalo je krizu u odnosima između Sarajeva i Beograda, a BiH je zbog tog hapšenja povukla svog ambasadora iz Beograda. Ima li Srbija pravo da to čini?


PAMTIMO: 29 godina od zločina nad meštanima Sjeverina

PAMTIMO: 29 godina od zločina nad meštanima Sjeverina

fhp-sozp-zuc-logo

pamtimo-sjeverinDanas se navršava 29 godina od otmice i ubistva 17 građana Srbije bošnjačke nacionalnosti iz mesta Sjeverin kod Priboja, koje su počinili pripadnici snaga Vojske Republike Srpske (VRS) tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH). Fond za humanitarno pravo (FHP), Žene u crnom i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda (Sandžački odbor) podsećaju da višegodišnja potraga porodica za posmrtnim ostacima žrtava još uvek nije okončana i da je neprihvatljivo da institucije Srbije punih 29 godina odbijaju da porodicama žrtava pruže obeštećenje, podršku i priznanje.

Dana 22. oktobra 1992. godine, u mestu Mioče (BiH), pripadnici jedinice „Osvetnici” zaustavili su autobus užičkog preduzeća „Raketa”, koji je saobraćao na redovnoj liniji od mesta Rudo (BiH) ka Priboju (Srbija). „Osvetnici”, koji su delovali u okviru VRS, legitimisali su sve putnike i zatim iz autobusa izveli 16 civila bošnjačke nacionalnosti. Oteti civili su vojnim kamionom odvezeni u motel „Vilina vlas” u Višegradu. Pripadnici „Osvetnika“ su ih tamo fizički zlostavljali, a potom ubili na obali Drine.

Ubijeni su: Melvida Koldžić, Mehmed Šebo, Zafer Hadžić, Medo Hodžić, Medredin Hodžić, Ramiz Begović, Derviš Softić, Mithad Softić, Mujo Alihodžić, Alija Mandal, Sead Pecikoza, Mustafa Bajramović, Hajrudin Sajtarević, Esad Džihić, Idriz Gibović i Ramahudin Ćatović. Veče uoči ovog događaja, ispred porodične kuće u Sjeverinu otet je Sabahudin Ćatović, kojem se od tada gubi svaki trag.


Poziv na diskusiju „Politika sećanja na ratove devedesetih u Srbiji: istorijski revizionizam i izazovi memorijalizacije”

Poziv na diskusiju „Politika sećanja na ratove devedesetih u Srbiji: istorijski revizionizam i izazovi memorijalizacije”

politike-secanja-thumbFond za humanitarno pravo vas poziva da prisustvujete diskusiji „Politika sećanja na ratove devedesetih u Srbiji: istorijski revizionizam i izazovi memorijalizacije”, koja će se održati povodom izlaska istoimene publikacije u izdanju FHP-a. Diskusija će se održati u utorak, 26. oktobra 2021. godine sa početkom u 18 časova u Velikoj sali Medija centra u Beogradu (Terazije 3, II sprat), uz direktni prenos na našoj Facebook stranici.


Da li će bivši borci Armije BiH bez straha ići u Srbiju?

Da li će bivši borci Armije BiH bez straha ići u Srbiju?

Slobodna EvropaTema Mosta Radija Slobodna Evropa (RSE) bile su tajne optužnice za ratne zločine na osnovu kojih Srbija hapsi bivše borce Armije Bosne i Hercegovine kada uđu u Srbiju. Sagovornici su bili su Ivana Žanić, izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, i Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine.

Bilo je reči o tome po kom zakonu Srbija hapsi te ljude, da li pravosuđe Srbije nema poverenje u pravosuđe Bosne i Hercegovine, kako su optuženi za ratne zločine, koje goni Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, našli utočiste u Srbiji i kako bivši general Vojske Republike Srpske Novak Đukić, koji je u Bosni i Hercegovini pravosnažno osuđen na 20 godina zbog ratnog zločina, izbegava odlazak u zatvor.


Porodice ubijenih na Ovčari ostvarile pravo na naknadu štete

Porodice ubijenih na Ovčari ostvarile pravo na naknadu štete

Apelacioni sud u Beogradu je potvrdio tri presude Prvog osnovnog suda u Beogradu kojima je dosuđena naknada štete članovima porodica ubijenih na poljoprivrednom dobru Ovčara 1991. godine i obavezao Ministarstvo odbrane Republike Srbije da isplati novčane iznose na ime naknade štete zbog smrti bliskog lica. Fond za humanitarno pravo (FHP) smatra da su ovi postupci retki primeri efikasnog suđenja u postupcima za naknadu štete, ali da su dosuđeni iznosi žrtvama neprimereno niski i da ne odgovaraju standardima koje je uspostavio Evropski sud za ljudska prava (ESLJP).

Presudom Okružnog suda u Beogradu iz 2009. godine osuđeni su pripadnici Teritorijalne odbrane Vukovar i dobrovoljačke jedinice „Leva supoderica“ (obe u sastavu Jugoslovenske narodne armije) – Miroljub Vujović, Stanko Vujanović, Predrag Milojević, Goran Mugoša, Miroslav Đanković, Ivan Atanasijević, Saša Radak i Nada Kalaba – na višegodišnje kazne zatvora za ubistvo najmanje 200 ratnih zarobljenika na poljoprivrednom dobru Ovčara, od kojih je identifikovano 193 lica koja su po imenu i prezimenu navedena u ovoj krivičnoj presudi. Prvostepena presuda je potvrđena presudom Apelacionog suda u Beogradu 2017. godine.


Domovi kulture – mesta u kojem se neguje kultura poricanja ratnih zločina

Domovi kulture – mesta u kojem se neguje kultura poricanja ratnih zločina

dwp-logoZa 9. septembar 2021. godine na dečijem odeljenju biblioteke „Dositej Novaković“ u Negotinu bila je zakazana promocija knjige Veselina Šljivančanina „Ovo je moja zemlja ovde ja komandujem“. Iako biblioteka na kraju  nije dozvolila promovisanje Šljivančaninove knjige u svojim prostorijama, i dalje ostaje pitanje da li je ratnim zločincima mesto u javnom prostoru, odnosno u ustanovama kulture u kojima pred mnogobrojnom publikom predstavljaju svoja dela u kojima se, u većini slučajeva, negiraju utvrđene činjenice o događajima iz ratova 90-tih.

Da bismo odgovorili na ovo pitanje prvo je potrebno da se podsetimo ko je Veselin Šljivančanin. Šljivančanin je tokom rata u Hrvatskoj bio major Jugoslovenske narodne armije i oficir za bezbednost 1. gardijske motorizovane brigade i Operativne grupe Jug. U predmetu koji je poznat kao „Vukovarska bolnica“ Šljivančanin je zajedno sa Miletom Mrkšićem i Miroslavom Radićem pred Haškim tribunalom optužen za učestvovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio progon Hrvata i drugih nesrba koji su se, nakon pada Vukovara, nalazili u vukovarskoj bolnici. Šljivačanin je 2003. godine uhapšen u svom stanu u Beogradu i isporučen Haškom tribunalu, a pravosnažna presuda je doneta 2009. godine. Nakon preispitivanja presude 2010. godine mu je izrečena kazna zatvora od 10 godina za pomaganje i podržavanje ubistva 194 ratna zarobljenika na poljoprivrednom dobru Ovčara. U presudi se navodi da je Šljivančanin povukao JNA sa Ovčare, a zarobljenike prepustio teritorijalnoj odbrani i paravojnim formacijama, iako je mogao da predvidi da će oni biti ubijeni.


Ne zna se ko krije važne ratne dokumente Kosova i Srbije

Ne zna se ko krije važne ratne dokumente Kosova i Srbije

Slobodna EvropaDok iz Centralne arhive Kosova tvrde da nemaju nikakva dokumenata vezana za Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK), od strane pojedinih kosovskih političara stižu oštre reakcije na dogovor Kosova i Srbije da se otvore arhive u cilju rasvetljavanja sudbine nestalih lica tokom ratnog perioda na Kosovu (1998. – 1999.).

Besnik (Bislimi) Bisljimi, zamenik premijera Kosova i šef kosovske delegacije za dijalog sa Srbijom, izjavio je 9. septembra da je na sastanku u Briselu, 7. i 8. septembra, srpska strana pristala da otvori sve arhive, uključujući i one “koje se odnose na Oslobodilačku vojsku Kosova”.


Odnos prema ratnim zločinima važan za pristupanje Srbije Evropskoj uniji

Odnos prema ratnim zločinima važan za pristupanje Srbije Evropskoj uniji

ewb-logoSrbija je i dalje daleko od stvarnog napretka u kontekstu suđenja za ratne zločine, iako se pitanje ratnih zločina nalazi u pregovaračkom Poglavlju 23, jednom od ključnih za pristupanje Srbije Evropskoj uniji.

Standardi propisani u Poglavlju 23 podrazumevaju uspostavljanje efikasnog pravnog sistema, koji će se počivati na vladavini prava, eliminisati spoljne pritiske na pravosudni sistem i raditi na prevenciji korupcije. Takođe, naglašava se poštovanje osnovnih prava, kao i prava građana Evropske unije.