Selma Čolović je 27. februara 1993. godine ostala bez tate. Imala je samo osam godina. Njen tata je tog kobnog dana, zajedno sa još 19 ljudi, izveden iz voza na relaciji Beograd-Bar u stanici Štrpci i od tada mu se gubi svaki trag. Otet je i ubijen samo zato što je bio muslimanske veroispovesti. Ona i dalje traga za posmrtnim ostacima svoga tate. Ime mu je Fikret Memović.
Srpski ratni vojni invalidi se nadaju da bi im novi nacrt zakona mogao dati bolje državne beneficije, ali sa druge strane, taj zakon ignoriše određene kategorije civila koji su zadobili ozbiljne povrede tokom ratova devedesetih.
Viši sud u Beogradu doneo je 20. juna 2019. godine, u ponovljenom postupku, presudu kojom je osmoricu optuženih oglasio krivim za ratni zločin izvršen tokom oktobra meseca 1991. godine u Lovasu (Hrvatska) i osudio ih na kazne zatvora u trajanju od četiri do osam godina. Petorici optuženih kazne su smanjene u odnosu na one koje su im izrečene u prvom prvostepenom postupku, dok su trojici optuženih kazne ostale iste. Na kaznu zatvora u trajanju od osam godina osuđen je Milan Devčić, Saša Stojanović na sedam, Zoran Kosijer, Željko Krnjajić i Jovan Dimitrijević na kazne zatvora u trajanju od po šest, na kazne zatvora u trajanju od po pet godina osuđeni su Darko Perić i Radovan Vlajković, a Radisav Josipović osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine. Fond za humanitarno pravo (FHP) smatra da su, zbog propusta u radu Tužilaštva za ratne zločine (TRZ), za zločin u Lovasu osuđeno samo nekoliko izvršilaca, kao i da su izostavljene mnoge žrtve, a izrečene kazne su preniske u odnosu na težinu zločina koji je počinjen.
Razgovor povodom 20 godina od kraja rata na Kosovu. Govore istoričar Milivoj Bešlin, izvršna direktorka FHP-a Ivana Žanić, zastupnica žrtava iz FHP-a Marina Kljajić. Razgovor vodi Svetlana Lukić.
Preuzeto sa portala Peščanik
U kosovskim školskim programima rat na Kosovu se retko pominje. Govori Bekim Blakaj, direktor Fonda za humanitarno pravo Kosova. Razgovor vodi Milica Jovanović.
Preuzeto sa portala Peščanik
Prije tri godine objavili smo priču o Ramizu Nukiću iz sela Kamenice koji sakuplja posmrtne ostatke Bošnjaka ubijenih srpnja 1995. godine, nadajući se da će pronaći kosti svojih najbližih. Nije ih našao, ali je zato do sada uspio sakupiti posmrtne ostatke 260 osoba. Za svoj trud, ovih je dana dobio vrijedno priznanje.
Preuzeto sa portala Slobodna Evropa
Četiri žene, čiji su najmiliji ubijeni u Srebrenici, govore za Danas o svojim tragičnim sudbinama, svakodnevnom životu, zašto dolaze u Beograd na svako suđenje za zločin u selu Kravice i borbi za istinu i pravdu.
Građani i udruženja opet će dati podršku roditeljima 102 ubijene djece koji traže podizanje spomenika u Prijedoru.
Danas se obilježava Dan bijelih traka u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u BiH.
Obilježavanje Dana bijelih traka organizuje građanska inicijativa “Jer me se tiče”, a kao i proteklih godina, i ove godine je posvećeno podršci roditeljima 102 prijedorske djece ubijene od 1992. do 1995. godine, koji uporno traže podizanje spomenika svojoj djecu u ovom gradu, što gradske vlasti odbijaju.
Ljude treba podsećati da su se devedesetih na prostorima bivše Jugoslavije desila najstrašnija zverstva posle Drugog svetskog rata, kaže u intervjuu za DW predsednik haškog mehanizma za krivične sudove Karmel Ađus.
Daliborka Uljarević, direktorka Centra za građansko obrazovanje iz Podgorice, o godišnjici zločina “Deportacija izbeglica” i suočavanju sa ratnom prošlošću Crne Gore
Prije tačno dvadeset sedam godina, u maju 1992, crnogorska policija je nezakonito uhapsila najmanje 66 civila starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u BiH.
Njih je kao taoce predala vojsci bosanskih Srba pod vođstvom Radovana Karadžića i Ratka Mladića kako bi dalje služili za razmjenu ratnih zarobljenika. Grupa koja je uhapšena 25. maja 1992. poslata je u u koncentracioni logor u Foču, i nekoliko njih je preživjelo, dok su oni koji su izručeni 27. maja 1992. neposredno nakon toga ubijeni, a njihova tijela ni do danas nijesu pronađena, ističe za Danas Daliborka Uljarević, direktorka Centra za građansko obrazovanje iz Podgorice, povodom godišnjice od crnogorskog zločina nad Bošnjacima „Deportacija izbeglica“.