Zahtev vladi Republike Srbije da organizacijama civilnog društva omogući pristup dokumentima o sadržini zakona

Zahtev vladi Republike Srbije da organizacijama civilnog društva omogući pristup dokumentima o sadržini zakona

Koalicija za pristup pravdi zahteva od vlade Republike Srbije da bez odlaganja omogući organizacijama civilnog društva pristup dokumentima koji se odnose na sadržinu zakona čije se usvajanje priprema. U skladu sa strateškim opredeljenjima Republike Srbije, organizacije civilnog društva trebalo bi da imaju ključnu ulogu u zakonodavnim reformama i drugim aspektima procesa pridruživanja zemlje Evropskoj Uniji.


Optužnica protiv dvojice starešina Vojske Srbije za zločin u Suvoj reci

Optužnica protiv dvojice starešina Vojske Srbije za zločin u Suvoj reci

Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je optužnicu protiv oficira Vojske Srbije Pavla Gavrilovića (1965) iz Leskovca i podoficira Rajka Kozline (1976) iz Beograda za ubistvo 27 civila u selu Trnje, kod Suve Reke na Kosovu, 25. marta 1999. godine, saopšteno je iz tužilaštva.


Optužnica za zločin kod Suve Reke

Protiv oficira Pavla Gavrilovića i podoficira Rajka Kozline iz Beograda podignuta optužnica zbog sumnje da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u selu Trnje, u opštini Suva Reka. Srpsko Tužilaštvo za ratne zločine tereti ih da su 25. marta 1999. godine učestvovali u ubistvu 27 civila.

Žalba porodica sjeverinskih žrtava

Žalba porodica sjeverinskih žrtava

U ime članova porodica žrtava ratnog zločina iz Sjeverina povodom odluke Apelacionog suda da odbije njihove zahteve za naknadu nematerijalne štete protiv države Srbije, žalbu Ustavnom sudu podneo Fond za humanitarno pravo. Ta organizacija zahteva da se porodicama žrtava isplati odšteta u iznosu od po 10.000 evra.

Oficir i podoficir VS optuženi za ratni zločin na Kosovu

Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je optužnicu protiv oficira Vojske Srbije (VS) Pavla Gavrilovića (1965) iz Leskovca i podoficira Rajka Kozline (1976) iz Beograda za ubistvo 27 civila u selu Trnje, kod Suve Reke na Kosovu, 25. marta 1999. godine, saopšteno je danas iz tužilaštva.


Porodice žrtava ratnog zločina iz Sjeverina traže pravdu pred Ustavnim sudom

Porodice žrtava ratnog zločina iz Sjeverina traže pravdu pred Ustavnim sudom
Most u Mioču, Bosna i Hercegovina. Mesto otmice 16 Sjeverinaca.

Most u Mioču, Bosna i Hercegovina. Mesto otmice 16 Sjeverinaca.

Fond za humanitarno pravo (FHP) podneo je žalbu Ustavnom sudu Srbije u ime 20 članova porodica žrtava ratnog zločina iz Sjeverina povodom odluke Apelacionog suda u Beogradu da odbije njihove zahteve za naknadu nematerijalne štete protiv Republike Srbije.


TV mreža: Ko su počasni građani? 05.11.2013.

TV mreža: Ko su počasni građani? 05.11.2013.

Nataša Kandić, počasna građanka Sarajeva, u intervjuu za TV mrežu u emisiji “Ko su dobitnici priznanja u Srbiji i regionu?”


Meron traži da UN obešteti žrtve

Meron traži da UN obešteti žrtve

BalkanInsight_logoPredsjednik Haškog tribunala Theodor Meron tvrdi da je neuspjeh UN-a to što nije osnovao fond za nadoknadu štete, ali brani učinak suda nakon niza spornih oslobađajućih presuda. “Nije u redu što Ujedinjeni narodi (UN) nisu osnovali nekakav fond za reparaciju žrtvama ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji”, rekao je za BIRN sudac Meron u Haagu.


Christian Axboe Nielsen: Pristup dokumentima bivše vlasti važniji je od lustracije

Christian Axboe Nielsen: Pristup dokumentima bivše vlasti važniji je od lustracije

novosstiSindrom balkanskog špijuna i dalje vlada ovim prostorima. Umjesto da se suočavaju s društvenim, ekonomskim i političkim problemima, ljudi ovdje radije prihvaćaju mutna objašnjenja da tajne službe – one prošle i sadašnje, domaće i strane – još uvijek u značajnom dijelu upravljaju društvom. Namjera mi je, kao i mnogim ovdašnjim kolegama, otvoriti relevantno arhivsko gradivo, razbiti famu o balkanskom špijunu i omogućiti građanima da sami dođu do svojih zaključaka, poruka je Christiana Axboea Nielsena, danskog povjesničara, sveučilišnog profesora, bivšeg analitičara Haškog suda i svjedoka na suđenju Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku, Mići Stanišiću, Stojanu Župljaninu i Goranu Hadžiću. Nielsen je u sklopu svoga novog istraživanja povijesti javne i državne sigurnosti socijalističke Jugoslavije nedavno posjetio i Zagreb.


«‹170171172173174175176177178›»