XV broj biltena kroz PRISTUPANJE ka PRAVDI

Novi broj biltena kroz PRISTUPANJE ka PRAVDI donosi autorski tekst Mihaila Pavlovića o još jednom pokušaju Srbije da zakonski reguliše pružanje besplatne pravne pomoći. Besplatna pravna pomoć predstavlja obavezu u postupku usklađivanja sa regulativom Evropske unije, ali i obavezu prema socijalno ugroženim građanima kojima je ona i najpotrebnija a među kojima je i veliki broj žrtava ratnih zločina.

Rubrika Novosti donosi pregled aktuelnosti u oblasti primene mehanizama tranzicione pravde i evropskih integracija Srbije, dok rubrika Suđenja za ratne zločine nudi pregled održanih suđenja i donetih presuda u prethodnom periodu.

Vaše mišljenje i komentare na bilten i/ili teme možete poslati emailom na towardsJUSTICE@hlc-rdc.org ili se uključiti u diskusiju na Twitteru uz korišćenje #towardsJUSTICE.

Svoj primerak biltena preuzmite ovde.

Dan bijelih traka: Prijedor ne odobrava spomenik ubijenoj djeci

Vlasti bosanskih Srba su na današnji dan, prije 25 godina, naredile nesrpskom stanovništvu da nose bijele trake. Dan bijelih traka, simboličan datum proglašen u znak sjećanja na 3.176 ubijenih stanovnika prijedorskog kraja, obilježava se u Bosni i Hercegovini i brojnim europskim gradovima.

Novinarka Al Jazeere Nadina Maličbegović iz Prijedora javlja kako su zabilježene dvije važne stvari u Prijedoru.

„Prva važna stvar je podatak da je Gradska skupština otkazala sjednicu kako bi svi oni koji žele biti u koloni sjećanja bili to i da naprave. Druga važna stvar je da su lokalne novine Kozarski vjesnik objavile imena 102 ubijene djece“, ističe ona.

Dodaje kako i dalje roditelji ne mogu dobiti dozvolu za spomenik ubijenoj djeci, nema memorijala žrtvama, te kako među građanima vlada šutnja jer mnogi ne govore pošto misle kako bi imali problema.

Izložba o uništavanju kulturnog nasleđa otvorena u Beogradu

U subotu 27. maja 2017. godine u Beogradu je otvorena izložba pod nazivom „Spomenici na nišanu – Zatiranje istorije i sećanja“. Izložba se sastoji od fotografija, video zapisa, svedočenja očevidaca i dokumenata koji govore o ogromnim razmerama uništene kulturne baštine tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Postavka se oslanja na istoimeni narativ, koji prikazuje kako su teški zločini nad kulturnim, istorijskim i verskim nasleđem, počinjeni tokom ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, istraženi, rekonstruisani i procesuirani pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Provodeći ostatak života između dva mezara

Život srebreničke majke Nure Alispahić odvija se između dva mezara njenih sinova – jedan se nalazi u Aleji mladosti u Tuzli, a drugi u Memorijalnom centru Potočari u Srebrenici.

Kalesić o Tuzlanskoj kapiji: Prkosilo se tokom cijelog rata

Zločini u logorima u Srbiji nezapočeta priča

Pred domaćim sudovima nije se utvrđivala odgovornost pripadnika srpskih vojnih i policijskih jedinica za zločine u logorima u Srbiji * Na teritoriji Srbije formirano oko 30 logora za Hrvate, Bošnjake i ostale nesrbe * Kroz ove vojne zatvore prošlo je više od 7.000 zarobljenika

Između 1991. i 1996. godine na teritoriji Srbije formirano je oko 30 logora za Hrvate, Bošnjake i ostale nesrbe, među kojima je, osim pripadnika hrvatske vojske i Armije BiH, bilo i mnogo civila.

Gde smo bili kad si bio niko

Kada je retoričko pitanje uspešno postavljeno, odgovor se sam nameće i nema dodatnih objašnjenja, ali ako takvo pitanje postavite nevešto, čućete sve što nikada niste želeli. Komentarišući godišnji izveštaj Fonda za humanitarno pravo o suđenjima za ratne zločine, i posebno ocenu izrečenu na njegovom predstavljanju da je Srbija „slobodna zemlja za ratne zločince“, ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović upitao je (kao retorički): „Gde je bio Fond kad je pušten Haradinaj?“ Ako je mislio da neće dobiti odgovor, prevario se.

Da li se suđenja za ratne zločine u Srbiji gase?

U četvrtak 18. maja 2017. godine Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavio je svoj šesti po redu Izveštaj o suđenjima za ratne zločine u Srbiji. Izveštaj obuhvata analizu 28 predmeta koji su se tokom 2016. godine vodili pred sudovima u Srbiji, situirajući ih u društveno-politički kontekst koji utiče na njihovo procesuiranje.

POZIV: Izložba i debata o uništavanju kulturnog nasleđa u bivšoj Jugoslaviji

SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu i Fond za humanitarno pravo

u saradnji sa: Documenta-Centar za suočavanje s prošlošću, Historijski muzej BiH i Europa Nostra

Vas pozivaju na otvaranje izložbe

Zatiranje istorije i sećanja

Predstavljen novi izveštaj FHP o suđenjima za ratne zločine u Srbij