Iako Srbija procesuira neke bivše pripadnike vojnih i policijskih snaga bosanskih Srba za zločine počinjene tokom masakara u Srebrenici 1995. godine, predmete prate uzastopna odlaganja, a stručnjaci kažu da su konačne kazne neobjašnjivo blage.
Ahmo Ahmić, Azis Ahmić, Salko Avdić i Sakib Bećirović samo su neki od desetina ljudi čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnoj grobnici na Ravnicama, 20-ak kilometara severozapadno od Srebrenice i šest kilometara od poljoprivrednog skladišta u kojem su pogubljeni pre 28 godina.
Snage bosanskih Srba su 13. i 14. jula 1995. godine, u skladištu u Kravici, ubile 1.313 muškaraca, Bošnjaka, koje su nakon pada Srebrenice bili zarobljeni.
Ova imena deo su onih koje je sudija Mirjana Ilić pročitala na suđenju u Višem sudu u Beogradu 30. juna, kada je sud vršio uvid u dokaze uključujući umrlice i nalaze DNK analiza o identitetima žrtava koje su pronađene u masovnoj grobnici Ravnice ali i ostalih grobnica oko Srebrenice.
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) i Sud Bosne i Hercegovine u proteklih 12 mjeseci izrekli su tri pravosnažne presude kojima su tri osobe osuđene na 48 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici nakon 11. jula 1995., a pet osoba je oslobođeno. U Srbiji je donesena jedna osuđujuća presuda po sporazumu o priznanju krivnje, dok je Državno tužilaštvo podiglo samo jednu optužnicu protiv nedostupne osobe.
Državno tužilaštvo je podiglo samo jednu optužnicu za genocid u Srebrenici i to protiv nedostupnog Miomira Jasikovca, čime je nastavljena praksa da se tokom godine optuži samo po jedna osoba nastanjena u Srbiji, iako bi, prema Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, njihov prioritet trebao biti rad na najsloženijim predmetima. Ali iz Tužilaštva BiH kažu da se trećina prioritetnih predmeta odnosi na nedostupne, dok udruženja žrtava navode da je riječ o svjesnom propuštanju procesuiranja.
Šehida Abdurahmanović iz Pokreta “Majke enklava Srebrenica i Žepa” kaže da žrtve iskazuju nezadovoljstvo dosadašnjim načinom rada Tužilaštva koje podiže optužnice protiv nedostupnih osoba, dok se počinioci sasvim normalno šeću.
Institucije Republike Srbije već 28 godina prikrivaju, poriču i minimizuju genocid u Srebrenici; podržavaju, štite i slave one koji su ga počinili, a prikrivaju i izbegavaju odgovornost državnih organa za podržavanje njegovog izvršenja. Optuženi za učešće u srebreničkom genocidu u Srbiji nalaze utočište, a osuđeni aktivno učestvuju u javnom i političkom životu, slobodni da iskrivljuju činjenice i minimiziraju razmere genocida. Pravosudne vlasti, uključujući i Tužilaštvo za ratne zločine, direktno i indirektno usporavaju i opstruišu utvrđivanje činjenica o genocidu u Srebrenici pred domaćim sudovima. Kvalifikacija zločina u Srebrenici kao genocida se ne primenjuje, broj žrtava se umanjuje, a retkim osuđenim počiniocima odmeravaju se neprimereno male kazne. Svaka veza državnih organa Srbije sa izvršenjem genocida brižljivo se prikriva u procesima pred domaćim sudovima.
Fond za humanitarno pravo (FHP) smatra da je ovakvo postupanje državnih organa neprihvatljivo i štetno. Tražimo da pravosudne institucije procesuiraju sve one za koje postoje dokazi o njihovom učešću u genocidu, a da se suđenja sprovode bez odugovlačenja. Od zvaničnika i institucija Republike Srbije zahtevamo da prestanu sa praksom poricanja genocida, uvaže sudski utvrđene činjenice o zločinima počinjenim u Srebrenici, a da žrtvama i njihovim porodicama upute iskreno izvinjenje i dodele pravedne reparacije.
Fond za humanitarno pravo (FHP) ukazuje da promena člana sudskog veća u predmetu Srebrenica, sedam godina od početka postupka, izaziva sumnju u namere pravosudnih organa Republike Srbije da suđenje sedmorici bivših pripadnika Specijalne brigade MUP Republike Srpske za ubistvo najmanje 1.313 bošnjačkih civila privedu kraju i izreknu pravične presude. Iako je Zakonikom o krivičnom postupku određeno da glavni pretres mora početi iznova ukoliko se izmeni sastav sudskog veća, u ovom slučaju su sporne okolnosti koje su dovele do promene člana veća.
Visoki savet sudstva nije ispunio svoju obavezu da donese obrazloženu odluku o tome da li se sudiji produžuje mandat, što je imalo za posledicu neminovnu promenu člana sudskog veća. U cilju okončanja postupaka za ratne zločine bez odugovlačenja, i radi zaštite članova porodica žrtava i svedoka od dodatne traumatizacije, FHP traži da Visoki savet sudstva ispunjava svoje obaveze i da postupa u interesu pravičnog okončanja postupaka, bez daljih odlaganja.
Tužilaštvo za ratne zločine posle ove presude Stanišiću i Simatoviću nema više izgovora za nepostupanje i očekujem da će početi sa procesuiranjem odgovornih, pogotovo onih koji nesmetano žive i rade u Srbiji, kaže direktor beogradskog Fonda za humanitarno pravo
Da li vas je iznenadila pravomoćna presuda Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, jer je proširena u odnosu na prvostepenu i obuhvata i druge gradove u BiH, a ne samo Bosanski Šamac, kao i Hrvatsku?
Nakon sedam godina bezuspješnog suđenja osmorici pripadnika Specijalne brigade MUP-a Republike Srpske za ratni zločin u selu Kravica pred Specijalnim sudom u Beogradu, suđenje je počelo iz početka jer se promijenio jedan član sudskog vijeća. Podsjetimo, osam nekadašnjih policajaca optuženo je za ubistvo najmanje 1.313 bošnjačkih civila.
Kad je krajem 2016. godine započelo suđenje za zločine, uz izostavljanje genocida kao klasifikacije, bilo je bitno da je krenulo. Ali – uz silna kašljucanja. Prvi put je glavni pretres počeo iznova kad je odbačena optužnica jer Tužilaštvo za ratne zločine u to vrijeme nije imalo tužioca. A onda je došla tužiteljka kojoj ova tema i nije bila prioritet. Ipak se nastavilo.
Riječi osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića donijele su niz pitanja o tome koliko smo naučili iz prošlosti, jesmo li šta naučili i bi li se neka zvjerstva mogla ponoviti.
Činjenica da je neka osuđena osoba izdržala kaznu za počinjeni ratni zločin ne znači da je zločin nestao (AFP)
Od ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini prošlo je gotovo 30 godina, dok je od onoga koji se vodio na Kosovu prošlo nešto manje.
Međutim, i pored protoka ozbiljnog broja godina postavlja se pitanje što smo kao ljudi i građani sada posebnih država naučili iz toga rata, jesmo li svi zajedno izvukli neke pouke kao i što prenosimo generacijama koje dolaze.
Vlasti u Srbiji ćute tri dana nakon osuđujuće presude za ratne zločine bivšim čelnicima obaveštajne službe Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, pred međunarodnim sudom u Hagu.
Nekadašnji šef Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije Jovica Stanišić i njegov zamenik Franko Simatović su 31. maja pravosnažno osuđeni na po 15 godina zatvora zbog zločina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, za vreme rata od 1992 do 1995. godine.
Čelnici obaveštajnih struktura u Beogradu tokom devedesetih tako su postali prvi zvaničnici Srbije osuđeni za ratne zločine u Bosni i Hercegovini.
Presudom je, ukazuje direktor nevladinog Fonda za humanitarno pravo (FHP) Nenad Golčevski, potvrđeno učešće Srbije u ratu na prostoru Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
“Državni organi Srbije, organi službe državne bezbednosti, učestvovali su u činjenju zločina”, istakao je on.
U Bosni i Hercegovini (BiH) optužen je za genocid. U Srbiji je sklopio sporazum sa Tužilaštvom i osuđen je na minimalnih pet godina zatvora.
Miomir Jasikovac, nekadašnji komandir čete vojne policije Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske optužen je Srbiji za ratni zločin u decembru 2022, svega desetak dana nakon što je Tužilaštvo BiH protiv njega podiglo optužnicu za genocid.
Tako je Beograd još jednom “preduhitrio” Sarajevo i onemogućio dalje postupanje prema optuženima za zločin genocida, koji borave u Srbiji.
Da je reč o istoj osobi nije bilo moguće saznati jer je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije svoju optužnicu objavilo bez navođenja imena okrivljenog.
Zahtevom za uvid u presudu Višeg suda, RSE je potvrdio da je reč o Miomiru Jasikovcu.
Beograd ga, međutim, nije optužio za genocid jer Srbija odbija da ga prizna i da sudi za ovo delo.
“Na ovaj način je zapravo onemogućeno suđenje po optužnici Tužilaštva BiH koja je teretila Jasikovca za genocid i ubistvo oko 2.300 ljudi”, rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) istraživačica ratnih zločina Jovana Kolarić.
TV Liberty: Negiranje genocida - krivične prijave na čekanju