Reakcija na dodijeljena priznanja povodom obilježavanja 27. godišnjice završetka procesa mirne reintegracije

Reakcija Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek i Documente – Centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, na dodijeljena priznanja koja je povodom obilježavanja 27. godišnjice završetka procesa mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema dodijelila Zajednica povratnika Osječko baranjske županije

Prosvjedujemo što se među dobitnicima priznanja za izuzetan doprinos i aktivno sudjelovanje u provedbi procesa mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, našao i Branimir Glavaš, nepravomoćno osuđen za ratne zločine počinjene u Osijeku.

Branimir Glavaš je početkom 2000-ih optužen za kaznena djela ratnog zločina počinjenih nad Srbima civilima u Osijeku, devedesetih godina prošlog stoljeća. Optužen je po zapovjednoj odgovornosti za protupravno uhićenje, mučenje i ubojstvo sedam većinom srpskih civila čija su tijela, ruku vezanih selotejpom, nađena u Dravi – slučaj “Selotejp”.

Novim Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti nisu ostvarena obećanja o pravdi za sve civilne žrtve rata

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“ izrazile su danas protest premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damiru Gutiću zbog neadekvatnog regulisanja prava članova porodica svih civilnih žrtava rata Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koji je Vlada usvojila 28. decembra na telefonskoj sjednici i uputila Skupštini. Naše organizacije su posebno protestovale i zbog usvajanja Predloga zakona od strane Vlade Crne Gore bez sprovođenja obavezne javne rasprave.

U pismu premijeru Spajiću i ministru Gutiću smo naglasili, prije svega, da izbjegavanje javne rasprave predstavlja grubo kršenje člana 52 Zakona o državnoj upravi, koji obavezuje Vladu na sprovođenje javnih rasprava da bi se omogućilo učešće zainteresovane javnosti, posebno porodica žrtava, u oblikovanju zakona koji neposredno utiče na njihova prava i obaveze. Radi se o kontinuiranoj negativnoj praksi Vlade na koju je ranije upozorio i Institut alternativa. Ukazali smo i da, pored propusta da organizuje javnu raspravu, Vlada nije objavila ni obrazloženje o izostanku rasprave, čime je prekršila i član 35 svog Poslovnika. Ovaj postupak dodatno ukazuje na neopravdano ignorisanje zakonskih procedura i demokratskih standarda.

Nova epizoda podkasta Kulture sećanja u dijalogu: „Kako o(bes)hrabriti priznavanje odgovornosti“

Akademska istraživanja uglavnom ističu pozitivnu ulogu online aktivizma sećanja u širenju alternativnih pogleda na nasleđe rata. Aktivisti za ljudska prava, naime, sve više koriste društvene mreže za promovisanje pravde i pomirenja u postkonfliktnim situacijama kako bi se suprotstavili poricanju ratnih zločina, mobilisali javnu podršku i okupili zajednicu u otvorene razgovore o ovim temama.

Studija Društvene mreže, stereotipi i priznavanje ratnih zločina (Social Media, Stereotypes, and the Acknowledgement of War Crimes, Journal of Intervention and Statebuilding, Taylor & Francis), objavljena 2024. godine, postavlja pitanje o ulozi koju društvene mreže igraju u facilitaciji priznavanja ratnih zločina koje su počinili pripadnici sopstvene etničke grupe. Studija pokazuje da su ljudi manje voljni da na društvenim mrežama priznaju odgovornost svoje grupe za ratne zločine, osvetljava nepredviđene negativne posledice ove posredovane vidljivosti ratnih zločina, te opovrgava pretpostavke o digitalnom univerzalizmu, pokazujući da su implikacije vidljivosti zavisne od konteksta.

Trideset tri godine neizvjesnosti

Porodica Siniše Strižaka, 26-godišnjeg civila koji je nestao 4. jula 1991., dočekala je natruhu pravde poslije više od tri decenije patnje i neodgovorenih pitanja. Umjesto da na domaćim sudovima budu do kraja razotkrivene okolnosti nestanka i smrti ovog civila te tražena kazna za odgovorne, na zagrebačkom Upravnom sudu potvrđena je tek odranije službeno poznata činjenica – Siniša Strižak lišen je slobode i života kao civilna osoba u ratnim okolnostima na području zapadnog Srema. Istina se, očito, mora uvijek iznova ponavljati i dokazivati. Bilo je potrebno održati sudsku raspravu i upravni spor kako bi se uopće došlo do priznavanja Strižakovog stradanja, Banijca iz Prevršca kod Kostajnice.

Podignute optužnice za genocid u Zvorniku i ratne zločine u Žepču

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je podiglo optužnicu protiv petorice pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS), za genocid nad Bošnjacima u Zvorniku, na istoku BiH, u julu 1995. godine.

Istovremeno, podignuta je optužnica i protiv sedmoro pripadnika Vojne policije Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i civilne policije u Žepču, u centralnoj BiH, za ratne zločine tokom 1993. i 1994. godine.

Za Zvornik su optuženi Rajko Milić, Miodrag Pavlović, Radenko Zarić, Vukašin Drašković i Milan Tomić.

Navodi se da su optuženi u julu 1995. godine, kao pripadnici Vojne policije Zvorničke i Bratunačke brigade VRS, učestvovali u zarobljavanju i prisilnom zatvaranju više od 829 bošnjačkih muškaraca i dječaka u fiskulturnu salu škole u naselju Roćević u opštini Zvornik.

NATAŠA KANDIĆ: ‘Haaški sud nije uspio prenijeti procesuiranje ratnih zločina na regionalna pravosuđa’

Nataša Kandić, utemeljiteljica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i jedna od najuglednijih aktivistkinja za ljudska prava na području bivše Jugoslavije, govori o propasti pomirenja u regiji i lošim rezultatima suđenja za ratne zločine

Za zločine počinjene u Jajcu 23 godine zatvora

Viši sud u Beogradu osudio je prvostepenom presudom Jovu Jandrića na 13, a Slobodana Pekeza na deset godina zatvora zbog ubistva 23 civila, među kojima četiri maloljetnika i deset žena iz sela Čerkazovići i Ljoljići na području Jajca, saopšteno je iz Fonda za humanitarno pravo.

Kako se navodi u saopštenju Fonda, presudom je utvrđeno da je 10. septembra 1992., kasno uvečer, grupa od oko deset naoružanih pripadnika vojske i policije –  među kojima je bio i Pekez, a koju je organizovao i predvodio Jandrić – nezakonito lišila slobode i nasilno izvela iz kuća bošnjačko stanovništvo iz sela Čerkazovići i Ljoljići, većinom žene, djecu i starce.

Predlog za izradu murala Nebojše Pavkovića predstavlja „veličanje ratnih zločinaca“

Konkurs za oslikavanje murala bivšeg generala Vojske Jugoslavije (VJ) Nebojše Pavkovića, osuđenog za ratne zločine na Kosovu, prema kritikama, je deo „državne politike“ negiranja zločina i veličanja njihovih počinilaca.

Konkurs za izradu murala Pavkovića, bivšeg generala VJ koji služi 22-godišnju zatvorsku kaznu za ratne zločine, „nastavak“ je politike negiranja ratnih zločina države Srbije, kazala je danas Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo (FHP) sa sedištem u Beogradu.

Prosvjedujemo zbog poricanja ratnih zločina počinjenih u Lori

Organizacije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Akcija za ljudska prava iz Podgorice prosvjeduju što se na nedavnom obilježavanju godišnjice osnutka 72. bojne Vojne policije Hrvatske vojske u Splitu, na kojem je prikazan film „72. bojna VP – istina“, ponovo pokušalo ignorirati sudski utvrđene činjenice o ratnim zločinima počinjenim u Vojno istražnom centru Lora.

Govoreći o Lori, nakon tri desetljeća, tvrditi da u Lori nije bilo ratnog zločina, prije svega je poricanje pravne države, kakvu, valjda, svi građani Republike Hrvatske, pa tako i pojedinci za koje se navodi da su sudionici rečenog filma, žele i zagovaraju. U pitanje se dovodi rad policije i državnog odvjetništva koji su okončali istragu, te nadležnih pravosudnih tijela Republike Hrvatske, a tu se prije svega misli na Županijski sud u Splitu, potom Visoki kazneni sud u Zagrebu, te Vrhovni sud Republike Hrvatske, koji su na zakonit, nepristran i profesionalan način utvrdili tko su žrtve počinjenih ratnih zločina, tko su počinitelji, kao i vrijeme i mjesto počinjenja kaznenih djela.

Počiniocima ratnih zločina je mesto u zatvoru, ne u javnom prostoru

Fond za humanitarno pravo podneo urgenciju za postupanje po krivičnoj prijavi za ratni zločin protiv Ratka Adžića, koji je napao studente tokom blokade u Beogradu:

Nakon medijskih izveštaja o nasilničkom ponašanju Ratka Adžića prema studentima i srednjoškolcima koji su mirno odavali počast stradalima u obrušavanju nadstrešnice u Novom Sadu i pozivali na odgovornost institucija, Fond za humanitarno pravo (FHP) je 19. decembra 2024. godine uputio urgenciju Javnom tužilaštvu za ratne zločine (JTRZ) sa ciljem da se dobiju konkretne informacije o postupanju po krivičnoj prijavi koju su FHP i Udruženje porodica nestalih općine Ilijaš (Bosna i Hercegovina) podneli protiv Adžića 2016. godine.

Krivična prijava je podneta pod osnovanom sumnjom da su Ratko Adžić i drugi odgovorni za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti počinjene nad nesrpskim stanovništvom u opštini Ilijaš 1992. godine. Postupanje JTRZ po toj krivičnoj prijavi bilo bi višestruko korisno za društvo u Srbiji. Utvrđivanje individualne odgovornosti za teška krivična dela počinioce ratnih zločina po pravilu uklanja iz javnog prostora, čineći ga bezbednijim za građane. U ovom slučaju, ono bi onemogućilo i da obrazovno-vaspitni rad sa srednjoškolcima realizuje osoba za koju postoji osnovana sumnja da je učestvovala u ubistvima, silovanjima, zlostavljanju i pljački civila. Pravovremeno, efikasno i adekvatno kažnjavanje kršenja ljudskih prava u prošlosti takođe utiče na izgradnju odgovornosti u društvu i doprinosi jačanju vladavine prava u kojoj su svi jednaki pred zakonom i kažnjivi za njegovo kršenje. Da je procesuiran za zločine sa kojima se dovodi u vezu, Ratko Adžić ne bi danas predstavljao pretnju građanima na ulici, niti bi bilo moguće da događaj kao što je obrušavanje nadstrešnice toliko dugo ostane nekažnjen.