Pravnici iz Nemačke u poseti FHP
U sredu, 28. avgusta 2013. godine, Fond za humanitarno pravo (FHP) posetila je grupa mladih pravnika iz Nemačke, koja se nalazi u studijskoj poseti Srbiji.
U sredu, 28. avgusta 2013. godine, Fond za humanitarno pravo (FHP) posetila je grupa mladih pravnika iz Nemačke, koja se nalazi u studijskoj poseti Srbiji.
Fond za humanitarno pravo (FHP) je 19. avgusta 2013. godine, u ime 22 člana porodica žrtava ratnog zločina iz Sjeverina, podneo žalbu Ustavnom sudu Srbije zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. U postupku za naknadu štete koji je 2007. godine pokrenut protiv Republike Srbije, sud ni nakon šest godina nije doneo pravnosnažnu presudu.
Nakon osamnaest godina dvojica Bosanaca su posetila bivši logor u selu Šljivovica, u opštini Čajetina, u Srbiji. Ovi nekadašnji žitelji Podrinja pobegli su pred genocidom u Srebrenici, preko Drine u susednu državu. Mislili su, kad su videli policajce Srbije da im je mukama došao kraj, ali pod krovom zapuštenih baraka Građevinskog preduzeća Planum odvijala se drama.
Predstavnici Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Saveza logoraša BiH, zajedno s Fondom za humanitarno pravo i Ženama u crnom posjetit će danas logore Šljivovica i Mitrovo polje u Srbiji.
Osamnaest godina od otvaranja logora Šljivovica i Mitrovo polje na teritoriji Srbije u kojima su držani Bošnjaci, uhapšeni prilikom bekstva sa područja Srebrenice i Žepe, niko od pripadnika policije, vojske i tajnih službi nije kažnjen zbog protivpravnog zatvaranja, mučenja i drugih oblika teškog kršenja ljudskih prava nad oko 850 logoraša.
Dana 24. jula 2013. godine, povodom 18 godina od pada Žepe pod kontrolu Vojske Republike Srpske (VRS), predstavnici Fonda za humanitarno pravo (FHP), Udruženja logoraša BiH, Inicijative mladih za ljudska prava, Žena u crnom i Udruženja žrtava i svedoka genocida, posetiće u Šljivovici [opština Čajetina, Srbija] nekadašnji logor za Bošnjake iz Žepe.
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome zašto je Haški tribunal promenio kurs i počeo da oslobođa visoke vojne i civilne funkcionere koji su odgovorni za ratne zločine. Sagovornici su bili Nataša Kandić, bivša direktorka Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, i Srđan Dizdarević, predsednik Helsinškog komiteta za ljudska prava Bosne i Hercegovine.
Beograd – Fond za humanitarno pravo uputio je pismo premijeru Ivici Dačiću, u kojem oštro osuđuje odluku Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike o ukidanju stečenih svojstva civilnih žrtava rata jednom broju žrtava teških zločina počinjenih van teritorije Srbije i članovima njihovih porodica. Tom odlukom, kako navode u Fondu, mnoge porodice ostaju bez mesečne nadoknade, koja je nekima od njih i jedini izvor sredstava za život. Među žrtvama kojima je ukinuto svojstvo civilnog invalida rata je i G.T., koja je kao trinaestogodišnja devojčica ostala u potpunosti slepa kada su na nju pucali pripadnid hrvatske vojske tokom akcije Oluja, i D. N., koja je ostala teški invalid nakon brutalne torture u logoru Dretelj (BiH), koji su kontrolisali pripadnici vojske bosanskih Hrvata.
Poštovani predsedniče Vlade,
Obraćamo Vam se povodom odluke Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike (Ministarstvo) da ukine stečena svojstva civilnih žrtava rata jednom broju žrtava teških zločina počinjenih van teritorije Republike Srbije i članovima njihovih porodica. Odluci Ministarstva prethodilo je obraćanje Fonda za humanitarno pravo (FHP) opštinskim organima uprave u Priboju sa zahtevom da porodicama žrtava ratnog zločina iz Sjeverina (opština Priboj), prizna status člana porodice civilne žrtve rata na osnovu Zakona o pravima civilnih invalida rata („Službeni glasnik RS” 52/96). Radi se o porodicama 16 Bošnjaka poreklom iz Sjeverina koji su u oktobru 1992. godine oteti u mestu Mioče (BiH) dok su putovali na posao u Priboj. Njihovu otmicu, a potom i ubistvo izvršila je zloglasna jedinica vojske bosanskih Srba „Osvetnici“, pod komandom Milana Lukića. Tela njih 15 ni do danas nisu nađena.
Povodom odluke resornog ministarstva da žrtvama i porodicama žrtava teških zločina počinjenih van granica Srbije oduzme stečena svojstva civilnih žrtava rata, Fond za humanitarno pravo obratio se otvorenim pismom premijeru Ivici Dačiću u kom se ističe diskriminatorni odnos države i neosetljivost za dobrobit civila stradalih u ratovima devedesetih.