Iznošenje završnih reči u procesu protiv Šakala
Danas, na sudjenju za zločin u selu Ćuška, iznose se završne reči. Pripadnici “Šakala” su, prema optužnici, pri izvršenju dela bili izuzetno surovi, brutalni i bezobzirni.
Danas, na sudjenju za zločin u selu Ćuška, iznose se završne reči. Pripadnici “Šakala” su, prema optužnici, pri izvršenju dela bili izuzetno surovi, brutalni i bezobzirni.
Iznošenjem završnih reči Tužilaštva za ratne zločine, u Specijalnom sudu, u Beogradu je u utorak nastavljen glavni pretres u predmetu protiv jedanaest optuženih za ratni zločin nad više od sto civila albanske nacionalnosti na teritoriji opštine Peć, 1999. godine
Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu dobilo je sudsku dozvolu za otvaranje sefova Željka Ražnatovica Arkana, vođe Srpske dobrovoljačke garde koja je harala po ratištima u Hrvatskoj i BiH. Tužilaštvo očekuje da će možda doći do dragocenih dokumenata vezanih za ratne zločine za koje bi eventualno mogle da se podignu optužnice, a o kojima postoje tragovi u haškim dokumentima koji su prosleđeni domaćem pravosuđu.
Tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević smatra je da je u toku relativizacija ratnih zločina od strane pojedinaca u pravosuđu, kako kaže, u pokušaju da se, iako to niko nije tražio od njih, dodvore određenim političkim krugovima.
Fond za humanitarno pravo (FHP) je 16. januara 2014. godine uložio žalbu Povereniku za informacije od javnog značaja protiv odluke Višeg suda u Beogradu (Viši sud) da FHP-u uskrati integralnu verziju presuda u predmetima Beli Manastir i Gnjilanska grupa. FHP ukazuje da je praksa sudova u Srbiji da anonimizuju presude u predmetima ratnih zločina u koliziji sa Ustavom i drugim domaćim i međunarodnim propisima, te da takvim postupanjem žrtvama i društvu uskraćuju znanje o počinjenim zločinima.
Omar G. Encarnación, a professor of political studies at Bard College, is the author of the forthcoming “Democracy Without Justice in Spain: The Politics of Forgetting.”
Nakon saobraćajke u kojoj je zlikovac – kapitalac izgubio život “na dopustu”, postavljaju se pitanja kako dobro vladanje treba da ima monstrum da bi, kao osuđenik na najtežu kaznu (u vreme izvršenja zločina dvadesetogodišnji zatvor bio je zamena za smrt streljanjem), imao tretman zatvorenika koji dobija slobodne vikende i odlazi na novogodišnje slavlje i kako li se tek postupa sa osuđenima na blaže zatvorske kazne. To je, sudeći po pravdi koju naknadno, neovlašćeno, pre svega neljudski, deli upravnik sremskomitrovačkog zatvora, fakultativno robijanje u očekivanju uslova za prevremeno puštanje na slobodu. Rečju, skandal na koji treba da reaguju načelnik Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i ministar pravde. Po savesti
U utorak, 31. decembra 2013. godine u saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginuo je Slobodan Medić, bivši komandant formacije “Škorpioni”, osuđen za ratni zločin u kojem je ubijeno šest muslimanskih dečaka i muškaraca poreklom iz Srebrenice. U trenutku nesreće, Medić je služio kaznu zatvora od 20 godina u Kazneno-popravnom domu Sremska Mitrovica. Kako su preneli mediji, Medić se našao na privremenoj slobodi tako što je dobio pravo na izlaz iz zatvora za praznike zbog dobrog vladanja. Fond za humanitarno pravo (FHP) ističe da se davanjem privilegija osuđenima za ratne zločine u Srbiji trivijalizuju suđenja za ratne zločine, a patnje žrtava nipodaštavaju.
Pripadnici bivše Vojske Jugoslavije, njih osam, oslobođeni su optužbe za ubistvo 15 izbjeglica iz Albanije i sa Kosova u selu Kaluđerski laz, kod Rožaja, u aprilu 1999. Presudu je donijelo vijeće Višeg suda u Bijelom Polju kojim je presjedavao sudija Vukomir Bošković.
Fond za humanitarno pravo (FHP) podneo je 26. decembra 2013. godine krivičnu prijavu protiv Božidara Delića, nekadašnjeg komandanta 549. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije (549. mtbr VJ), Radivoja Paravinje, komandanta 3. Borbene grupe i više neidentifikovanih pripadnika 549 mtbr. VJ zbog osnovane sumnje da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva u selu Landovica (opština Prizren), 26. marta 1999. godine.