Ministar odbrane Aleksandar Vulin prisustvovao je danas susretu starešina 3. armije za vreme NATO agresije “Da se ne zaboravi” u Domu Vojske u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Dana 18. oktobra 1991. godine srpski dobrovoljci predvođeni oficirima JNA prisilili su pedeset Hrvata iz Lovasa kod Vukovara da odu do jednog minskog polja u blizini sela. Na putu prema minskom polju, pripadnici srpskih snaga ubili su iz vatrenog oružja jednog zatočenog Hrvata. Kada su došli do minskog polja, preostali zatočenici su prisiljeni da uđu u njega i nogama čiste tlo ispred sebe kako bi polje očistili od mina. Eksplodirala je najmanje jedna mina i pripadnici srpskih snaga su otvorili vatru usled čega je poginulo 20, a ranjeno 12 zatočenika.
Događaju je prethodila višednevna psihička i fizička tortura meštana Lovasa hrvatske nacionalnosti, namerno uništavanje njihovih kuća, ubistva, zatočenja, i primena diskriminatornh mera poput nošenja belih traka oko ruke i obeležavanje kuća belom tkaninom.
Povodom 26. godišnjice od stradanja meštana Lovasa, Fond za humanitarno pravo Vas poziva na javni čas o događajima u i oko Lovasa te jeseni 1991. godine, i toku sudskog postupka koji se vodi pred sudovima u Srbiji od 2007. godine. Čas će održati pravna zastupnica žrtava, advokatica Marina Kljaić.
Čas će biti održan u biblioteci Fonda za humanitarno pravo (Dečanska 12/III), 18. oktobra 2017. godine, sa početkom u 18 časova.
Posle neobično dugog iščekivanja da Vlada Srbije pošalje garancije Haškom tribunalu za privremeni boravak Ratka Mladića u Srbiji, sada kada su one konačno izdate, pravi je trenutak da se kaže istina – ne, taj vam heroj neće kući.
Pre nego što se pozabavimo razlozima za to, bitno je demistifikovati dve stvari – niti je potez vlade u bilo kakvom pogledu neobičan, jer je garancije do sada dobijao svaki optuženi ili osuđeni ratni zločinac koji ih je od srpskih vlasti tražio, niti su te garancije zaista garancija da će neko biti pušten. Reč je, prema tome, o formalnosti koja mora biti ispunjena pri podnošenju zahteva za privremeni dopust, nakon čega je sve na sudijama. A sudije će ga ostaviti u haškom pritvoru – evo i zašto.
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome da li je namera vlasti u Srbiji da potpuno odustane od suđenja za ratne zločine koje su počinili Srbi. Sagovornici su bili Milica Kostić, direktorka Pravnog programa Fonda za humanitarno pravo, i Milan Antonijević, direktor Komiteta pravnika za ljudska prava.
Bilo je reči o tome kako viši sudovi u Srbiji poništavaju presude za ratne zločine kojima su osuđeni Srbi, o blagonaklonom odnosu sudija prema optuženima kada su u pitanju Srbi, da li je dolaskom Srpske napredne stranke na vlast u Srbiji promenjen odnos prema ratnim zločinima, o slučaju generala vojske Republike Srpske Novaka Đukića, koji je pobegao u Srbiju nakon što je u Bosni i Hercegovini pravosnažno osuđen za ratni zločin, a koga Srbija odbija da izruči, zašto nikada nije podignuta optužnica za ratne zločine ni protiv jednog visokog oficira vojske i policije, kao i o tome zašto Srbija odbija da sarađuje sa Haškim tribunalom.
Da imamo nabolje školstvo odavde do Helsinkija, opet ne bi gradili za 183.000 maraka spomenik cvijeću, pomirenju, mladosti
I bolje upućeni su prespavali vijest da se u sarajevskoj Općini Centar podiže spomenik pripadnicima ratne specijalne policije. Konkretno veterani odreda policije Bosna od načelnika Općine Nedžada Ajnadžića dobili su urbanističku saglasnost za izgradnju spomenika. Najkonkretnije, spomenik bi trebao vjerno prikazati grupu bh. specijalaca, koji se nalaze na uništenom neprijateljskom tenku i proslavljaju pobjedu.
U četvrtak, 28. septembra 2017. godine, Fond za humanitarno pravo (FHP) su posetili studenti Škole za međunarodni trening (School for International Training – SIT). Polaznici ove škole pohađaju različite univerzitete u Sjedinjenim Američkim Državama, a u okviru SIT-ovog programa Studija mira pri Centru za komparativne studije konflikta na Fakultetu za medije i komunikaciju borave u studijskoj poseti Srbiji.
Relja Radosavljević, pravni analitičar FHP-a, je predstavio rad organizacije, govoreći o njenoj istoriji, ostvarivanju prava na reparacije u Srbiji i procesu REKOM. Sa studentima je razgovarala i Višnja Šijačić, pravna analitičarka FHP-a, koja je predstavila dostignuća u dosadašnjem procesu suočavanja sa prošlošću u Srbiji, posebno se fokusirajući na pravni okvir i rad institucija nadležnih za procesuiranje ratnih zločina u Srbiji.
Studenti su posebno bili zainteresovani za probleme koji se javljaju u suđenjima za ratne zločine koja se odvijaju pred nacionalnim sudovima i ograničenja sa kojima se suočavaju žrtve prilikom ostvarivanja prava na reparacije.
Da li je moguće uvesti moratorijum na javni govor o prošlosti u regionu? Da li je to put da se spreči politička zloupotreba tragične bliže i dalje prošlosti koju svako drugačije tumači stvarajući na taj način nove razdore? To je “divna rečenica”, odgovorio je na pitanje novinara zagrebačkog “Večernjeg lista” o moratorijumu predsednik Srbije Aleksandar Vučić u nedavnom intervjuu tom listu.
Naši sagovornici, međutim, smatraju da je to ideja koja niti je realno sprovodiva, a niti bi bila delotvorna, čak i ako se radi o pokušaju da se govor o prošlosti “izmesti” iz dnevne politike među stručnjake i umetnike. Naprotiv, razjašnjavanje onoga što se dogodilo jedini je put za trasiranje mira na zapaljivom Balkanu.
Fond za humanitarno pravo otvorio je u Prištini Dokumentacioni centar za ratne zločine, koji sadrži informacije o pet predmeta povezanih sa ratnim zločinima na Kosovu koji su se vodili pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
Iz Fonda za humanitarno pravo Kosova kažu da su otvorili novi Dokumentacioni centar u Prištini kako bi ljudi bili bolje informisani o zločinima počinjenim u ratu 1998–1999.
“Iako uvek čujemo kako ljudi kažu da znaju šta se dogodilo tokom rata, ako pitate više detalja, samo mali broj zna tačne podatke“, izjavio je za BIRN Bekim Blakaj, izvršni direktor FHP Kosovo.
Dragan Vasiljković osuđen je na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina u Hrvatskoj. Proglašen je krivim za dve tačke optužnice – zlostavljanje zatvorenika na Kninskoj tvrđavi i napad na policijsku stanicu u Glini. Oslobodjen je za drugu tačku optužnice, odnosno da je naredio ubistvo dvojice nepoznatih zarobljenih hrvatskih vojnika u februaru 1993. u Bruškoj kraj Benkovca.
Srbija je jedina zemlja u regionu koja je postavila takvu zakonsku prepreku ženama – žrtvama silovanja u ratu koju je nemoguće preskočiti. Da bi dokazale da su silovane i dobile status civilnih žrtava rata, one prema srpskom zakonu, usvojenom još u ratno vreme Slobodana Miloševića, ne samo što moraju dokazati da su silovane već moraju imati i telesno oštećenje od 50 odsto.
„Bilo mi je samo 20 godina kada je počeo moj pakao. Živjela sam u kući u Bijeljini, sa svekrvom, mužem i dvoje djece. Curica je imala svega šest mjeseci, a dječak dvije godine.