TRIDESET I PRVA GODIŠNJICA ZLOČINA NA KAZANIMA

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća javnost na trideset i prvu godišnjicu zločina na Kazanima, počinjenim nad većinom nebošnjacima Sarajeva tokom 1992. i 1993. godine.

Tri decenije poslije, zločini Mušana Topalovića Cace i pripadnika Desete brdske brigade Armije RBiH i dalje predstavljaju kamen spoticanja unutar bosanske prijestolnice. Od 2014. kada smo prvi put uličnom akcijom obilježili Kazane,zalažemo se za ideju da bez iskrenog suočavanja sa zločinima nema ni pomirenja u Bosni i Hercegovini. Tekst koji se nalazi na spomeniku podignutom novembra 2021. ne prikazuje stvarni kontekst događaja. Ukazuje da vlasti glavnog grada nisu spremne na istinsko suočavanje s prošlošću koje će pokazati jednak tretman prema svim građanima.

Hrabrost, ljubav, prijateljstva i pokidane veze Goražda pod opsadom kroz stripove svjetskog karikaturiste

Gradsko vijeće izglasalo izgradnju spomenika civilnim žrtvama Sarajeva

Gradsko vijeće Sarajeva na današnjoj sjednici usvojilo je odluku o podizanju “Spomen-obilježja civilnim žrtvama rata zločina opsade Sarajeva 1992–1996.“ s predloženim idejnim rješenjem, nakon javne rasprave.

Jasmin Ademović, predsjedavajući Gradskog vijeća Sarajeva, nakon glasanja je rekao da je odluka prethodno usvojena na sjednici Komisiji za spomenike, a da je danas za nju glasalo 19 vijećnika, kao i da jedan vijećnik nije glasao.

Vijećnik Toni Vukadin je kazao da je opsada glavnog grada BiH trajala do 1996. godine.

“Mi smo bili jedini grad u svijetu koji je pod opsadom od 1992. do 1996. godine, a da se, nažalost, u većini akata spominje da je to 1995. godina. I drago mi je da grad Sarajevo počinje uspostavljati tradiciju da govorimo istinu“, rekao je tokom rasprave Vukadin.

Kako mladi na Kosovu formiraju mišljenja o ratu

Otvoren poziv za umetničko delo u javnom prostoru

Prilika za umetnike i umetničke grupe širom sveta da se prijave na Otvoreni poziv za javnu umetnost, čiji je cilj stvaranje umetničkog dela kojim se odaje pošta osobama nestalim kao posledica rata na Kosovu (1998–2000). 

Memorijal za nestale u ratu na Kosovu 

Fond za humanitarno pravo Kosovo i Resursni centar za nestala lica imaju zadovoljstvo da pozovu umetnike i umetničke grupe da učestvuju u međunarodnom otvorenom pozivu za kreiranje javnog umetničkog dela na Kosovu, namenjenog podizanju svesti o pitanju nestalih lica, komemoraciji i pokretanju društvenog dijaloga po ovom pitanju.

GODIŠNJICA OTMICE CIVILA IZ SJEVERINA

Podsjećamo javnost na 22. oktobar, dan kada se obilježava godišnjica otmice i ubistva civila iz Sjeverina, mjesta koje se nalazi u opštini Priboj u Srbiji.

Dana 22. oktobra 1992. godine pripadnici srpske paravojne formacije „Osvetnici“, kojom je komandovao Milan Lukić, oteli su 16 Bošnjaka, radnika pribojskih preduzeća iz Sjeverina, koji su ujutro pošli na posao u Priboj redovnom autobuskom linijom Priboj-Rudo-Priboj.Autobus preduzeća „Raketa“ iz Užica je zaustavljen u selu Mioče (Rudo, Bosna i Hercegovina) i tom prilikom je iz autobusa izvedeno petnaest muškaraca i jedna žena.Kamionom kojim je upravljao Oliver Krsmanović su odvezeni u hotel „Vilina Vlas“ u Višegrad. Oteti su ispred hotela pretreseni te su im oduzeti lični dokumenti. Potom su uvedeni u hol hotela gdje su fizički zlostavljani drvenim motkama, a potom su odvezeni do obale rijeke Drine i tu lišeni života. U noći pred otmicu civila iz autobusa, otet je i Sabahudin Ćatović ispred porodične kuće. Od tada mu se gubi svaki trag. Sve žrtve su bile državljani Savezne Republike Jugoslavije. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci samo jedne žrtve (Medredin Hodžić), dok se ostali i dalje vode kao nestali.

Sjeverin – 32 godine čekanja na pravdu

Navršile su se 32 godine od otmice i ubistva 17 građana Srbije bošnjačke nacionalnosti iz Sjeverina kod Priboja.

Ispred porodične kuće u Sjeverinu, 21. oktobra 1992. godine, otet je Sabahudin Ćatović.

Sutradan, 22. oktobra, pripadnici jedinice „Osvetnici”, koja je delovala u okviru Vojske Republike Srpske, presreli su autobus užičkog preduzeća „Raketa”, koji je saobraćao na redovnoj liniji Priboj–Rudo–Priboj. Nakon što su legitimisali sve putnike, iz autobusa su izveli 16 građana bošnjačke nacionalnosti, te ih vojnim kamionom odvezli u pravcu Višegrada, gde su ih brutalno pretukli i potom ubili na obali Drine.

Porodice nestalih u ratu i učenici u BIH tri decenije bez prava na istinu

Trideset godina od kraja rata, porodice u Bosni i Hercegovini još tragaju za više od 7.000 nestalih iako je to jedan od najvažnijih procesa poslijeratne tranzicijske pravde. Dok sa osjećajem usamljenosti traže svoje nestale članove, porodice žele da mlađe generacije o tome šta im se desilo uče na osnovu sudski utvrđenih činjenica. Ali vlasti u BiH se i dalje ne mogu dogovoriti o radu komisija koje bi utvrdile zajedničku istinu o proteklom ratu.

Kraj je augusta 2024. godine kada, na Međunarodni dan nestalih osoba, Aljonka Dželetović ispred Državnog parlamenta poručuje kako je krajnje vrijeme da svi nestali budu pronađeni i dostojanstveno sahranjeni.

Ona vjeruje da se tužioci ne trude dovoljno i da su pod prevelikim utjecajem politike, pa zbog toga proces traženja nikada nije završen do kraja.

“Jer naši nisu nestali na nekom velikom području, BiH je malo područje”, kaže Aljonka.

Obilježen 20. rođendan Documente

Tri decenije nakon rata žrtve seksualnog nasilja u BiH nemaju pristup pravima

Imovinskopravni zahtjevi žrtava ratnog seksualnog nasilja bili su u fokusu jednodnevnog foruma u organizaciji TRIAL International Ureda u BiH, a u okviru projekta koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva. Ovo je bio ključni događaj trogodišnjeg projekta, koji ima za cilj da naglasi uspjehe u oblasti primjene instituta ostvarivanja imovinskopravnih zahtjeva za žrtve ratnog seksualnog nasilja.

Fokus je bio na značaju ovih zahtjeva za preživjele, donesenim obavezujućim uputstvima tužiocima koji postupaju u predmetima ratnog seksualnog nasilja i trgovine ljudima, te prenosu prakse iz ovih predmeta na druge slučajeve ratnih zločina i za druga krivična djela.