Omar G. Encarnación, a professor of political studies at Bard College, is the author of the forthcoming “Democracy Without Justice in Spain: The Politics of Forgetting.”
Nakon saobraćajke u kojoj je zlikovac – kapitalac izgubio život “na dopustu”, postavljaju se pitanja kako dobro vladanje treba da ima monstrum da bi, kao osuđenik na najtežu kaznu (u vreme izvršenja zločina dvadesetogodišnji zatvor bio je zamena za smrt streljanjem), imao tretman zatvorenika koji dobija slobodne vikende i odlazi na novogodišnje slavlje i kako li se tek postupa sa osuđenima na blaže zatvorske kazne. To je, sudeći po pravdi koju naknadno, neovlašćeno, pre svega neljudski, deli upravnik sremskomitrovačkog zatvora, fakultativno robijanje u očekivanju uslova za prevremeno puštanje na slobodu. Rečju, skandal na koji treba da reaguju načelnik Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i ministar pravde. Po savesti
U utorak, 31. decembra 2013. godine u saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginuo je Slobodan Medić, bivši komandant formacije “Škorpioni”, osuđen za ratni zločin u kojem je ubijeno šest muslimanskih dečaka i muškaraca poreklom iz Srebrenice. U trenutku nesreće, Medić je služio kaznu zatvora od 20 godina u Kazneno-popravnom domu Sremska Mitrovica. Kako su preneli mediji, Medić se našao na privremenoj slobodi tako što je dobio pravo na izlaz iz zatvora za praznike zbog dobrog vladanja. Fond za humanitarno pravo (FHP) ističe da se davanjem privilegija osuđenima za ratne zločine u Srbiji trivijalizuju suđenja za ratne zločine, a patnje žrtava nipodaštavaju.
Pripadnici bivše Vojske Jugoslavije, njih osam, oslobođeni su optužbe za ubistvo 15 izbjeglica iz Albanije i sa Kosova u selu Kaluđerski laz, kod Rožaja, u aprilu 1999. Presudu je donijelo vijeće Višeg suda u Bijelom Polju kojim je presjedavao sudija Vukomir Bošković.
Fond za humanitarno pravo (FHP) podneo je 26. decembra 2013. godine krivičnu prijavu protiv Božidara Delića, nekadašnjeg komandanta 549. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije (549. mtbr VJ), Radivoja Paravinje, komandanta 3. Borbene grupe i više neidentifikovanih pripadnika 549 mtbr. VJ zbog osnovane sumnje da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva u selu Landovica (opština Prizren), 26. marta 1999. godine.
Oslobađajuće presude Haškog tribunala, otkrivanje masovnih grobnica i dve pomirljive izjave Nikolića i Dačića, bila su glavna iznenađenja u Srbiji 2013. godine.
Puštanje na slobodu ratnih zločinaca iz BiH, kontroverza oko objavljenog pisma sudije Haškog tribunala i pronalazak najveće masovne grobnice su najveće vijesti iz 2013. godine.
Hrvatska se 2013. godine pridružila Europskoj unije, ali je čitave godine bila rastrzana ratnom prošlošću i prosvjedima zbog prava srpske manjine na svoj jezik i pismo.
U Prištini su 2013. godine održane demonstracije nakon što su Euleksovi tužioci podigli optužnicu za ratne zločine protiv bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), dok su učesnici u mreži trgovine organima osuđeni na zatvorske kazne.
U Makedoniji je 2013. godine bilo međuetničke napetosti zbog suđenja za masovno ubistvo, uličnih nemira i svečanog dočeka osuđenog ratnog zločinca.