Neka djeca nestala u ratu možda nikada neće biti identifikovana zbog ubistva cijele porodice

Neka djeca nestala u ratu možda nikada neće biti identifikovana zbog ubistva cijele porodice

DetektorZa vrijeme rata u Bosni i Hercegovini nestale su kompletne porodice čije posmrtne ostatke će u slučaju pronalaska biti nemoguće identifikovati, jer nemaju živih rođaka koji bi mogli dati uzorke krvi.

“Tenkovi su došli iznad kuća. Jedan tenk je prošao pokraj naše kuće i ode dolje, na sestrinu kuću… To smo vidjeli. Mi smo šutjeli, nismo ništa znali, pucnjevi su bili. Čuli smo kada Srbi zovu: ‘Muslimani, predajte se, vodit ćemo vas gore u školu.’ Mi nismo nigdje izlazili iz podruma”, prisjeća se Čolić.


Share

Nova epizoda podkasta Kulture sećanja u dijalogu: „Poželjna sećanja“

Nova epizoda podkasta Kulture sećanja u dijalogu: „Poželjna sećanja“

Kulture sećanja - Audio - Story - 1Tokom protekle decenije, porasla je zainteresovanost za načine na koje sećanje na zločine iz prošlosti informiše i oblikuje državne politike i međunarodne odnose. Društveni naučnici, sa izuzetkom istoričara, do tada su uglavnom ignorisali Holokaust, uprkos njegovoj centralnosti za mnoge njihove koncepte i teorije te potrebi da se zločin sagleda sa stanovišta različitih disciplina.

Multidisciplinarni pogled na Holokaust pruža knjiga Politika, nasilje, sećanje: Nova društvena nauka o Holokaustu (Politics, Violence, Memory: The New Social Science of the Holocaust), koju je objavio Cornell University Press. Knjiga istražuje izvore i merenje antisemitizma, objašnjenja za saradnju, spasavanje i preživljavanje, navode o susedskom nasilju, te zaostavštine Holokausta u savremenoj Evropi.


Share

Najbolji neprijatelj

Najbolji neprijatelj

portalnovosti_logoAleksandru Vukičeviću, koji je kao 19-godišnjak ranjen u Oluji, odbijen je zahtjev za status civilne žrtve rata pod obrazloženjem da je bio pomagač neprijatelja. Već 1996. odazvao se na regrutaciju za Hrvatsku vojsku.

Pred zagrebačkim Upravnim sudom uskoro će se naći još jedna tužba protiv Ministarstva hrvatskih branitelja. Aleksandar Vukičević (49) iz banijskog sela Strmen pokušao je ostvariti zakonsko pravo na invalidninu zbog ranjavanja u koloni izbjeglica u avgustu 1995. No kod odlučivanja o njegovom zahtjevu, Resorno ministarstvo je izrazilo ustaljeno mišljenje bez utemeljenja da je Vukičević bio suradnik ili pomagač neprijateljske vojske. Unatoč svim dokazima te obilnoj medicinskoj i drugoj dokumentaciji, preživjeli, tada 19-godišnji student, nije dobio ono što mu po Zakonu o civilnim žrtvama rata pripada.


Share

Nestali Albanci i Srbi: ima li još masovnih grobnica?

Nestali Albanci i Srbi: ima li još masovnih grobnica?

dw_logoViše od 1.600 osoba još se vodi kao nestalo nakon rata na Kosovu, piše švajcarski Noje cirher cajtung. List izveštava o nedostatku političke volje u Srbiji i na Kosovu.

Noje cirher cajtung piše o problemu nestalih osoba posle rata na Kosovu, i počinje opisom događaja iz 1998. u kojoj se, u jednom selu na zapadu Kosova, gubi svaki trag 90-godišnjoj starici Džife i njenom nećaku Dineu.

Kada su srpske trupe počele da gađaju selo, „porodica je pobegla, osim Džife, koja više nije mogla da hoda, i Dinea, koji je branio selo sa članovima UČK, samozvanom ’Oslobodilačkom vojskom Kosova’“, piše list.


Share

U Americi osuđen bivši stražar u logoru Čelebići gde su žrtve bili Srbi

U Americi osuđen bivši stražar u logoru Čelebići gde su žrtve bili Srbi

BBCKemal Mrndžić Kemo stigao je u Ameriku kao izbeglica iz Bosne i Hercegovine. Četvrt veka je živeo povučeno u predgrađu Bostona, sve dok prošle godine nije uhapšen pod sumnjom da je tokom rata bio čuvar zloglasnog logora u Čelebićima u kojem su mučeni zarobljeni Srbi.

Dve nedelje je bilo potrebno američkom sudu u Bostonu da ga proglasi krivim zbog 25-godišnjeg prikrivanja i davanja lažnog iskaza nadležnim organima kako bi dobio status izbeglice, a kasnije i državljanstvo Sjedinjenih Američkih Država, saopštilo je američko Ministarstvo pravde.


Share

Mali u pobjedi

Mali u pobjedi

portalnovosti_logoMladi Makedonac Saško Gešovski izgubio je život jer se, mimo svoje volje, našao na krivom mjestu u pogrešnom času. Veliki Hrvati, međutim, ne mogu prihvatiti da je u ratu nedužna žrtva mogao biti itko tko nije Hrvat, i to Hrvat po njihovoj mjeri.

Inicijativa da se na zgradi splitske Banovine – odnosno sjedištu gradske uprave i nekadašnjoj Komandi Vojno-pomorske oblasti JNA – postavi ploča u spomen na pogibiju Saška Gešovskog podigla je na noge vazda spremne domoljubne snage u tom gradu: pobunili su se HDZ i ostale desničarske stranke, pobunile su se braniteljske i stradalničke organizacije, a Torcida je otvoreno zaprijetila splitskom gradonačelniku Ivici Puljku da ploča, ako bude postavljena, neće dugo ostati čitava.


Share

FHP dostavio komentare na tekst Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku i Nacrta zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika

FHP dostavio komentare na tekst Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku i Nacrta zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika

Saopštenje - 2

Predložene izmene vode urušavanju standarda umesto unapređenju zakonodavstva

Fond za humanitarno pravo (FHP) dostavio je danas Ministarstvu pravde Republike Srbije komentare na tekst Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) i Nacrta zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika (KZ).

Naglašavajući da je rok za javnu raspravu od mesec dana neprimereno kratak, FHP ističe da predložene izmene i dopune dva sistemska krivična zakona ne samo da ne doprinose unapređenju krivičnog zakonodavstva, već se njima urušavaju i već dostignuti standardi.

Ministarstvo pravde je 12. maja 2021. godine formiralo radne grupe za izmene KZ i ZKP. Javnost je prve informacije o njihovom radu dobila tek 26. septembra 2024. godine, kada je objavljen poziv za javnu raspravu. Nakon tri godine netransparentnog rada radnih grupa, Ministarstvo je za javnu raspravu o dva sistemska krivična zakona ostavilo rok od svega mesec dana, što je neprihvatljivo. Tokom tog vremena gotovo je nemoguće upoznati se sa svim predloženim izmenama, sagledati njihove posledice i ponuditi adekvatna rešenja.


Share

Ubijena djeca na Petrovačkoj cesti su “ratna šteta”

Ubijena djeca na Petrovačkoj cesti su “ratna šteta”

portalnovosti_logoZagrebački Općinski sud nepravomoćno je odbacio tužbu obitelji Rajić čija su djeca Nevenka (11) i Žarko Rajić (9) poginula prilikom raketiranja izbjegličke kolone na Petrovačkoj cesti 1995. tvrdeći da se radi o ratnoj šteti i djelu koje je otišlo u zastaru

Općinski građanski sud u Zagrebu nepravomoćno je presudio da Republika Hrvatska nije odgovorna za smrt Nevenke i Žarka Rajića, djece od jedanaest i devet godina, koji su poginuli 7. kolovoza 1995. prilikom raketiranja izbjegličke kolone Srba iz Hrvatske na Petrovačkoj cesti, na području između mjesta Bosanski Petrovac – Ključ u Bosni i Hercegovini.

Time sud odbio tužbu Slavice i Spase Rajića, roditelja poginule djece koji su prošle godine tužili RH potražujući od države naknadu neimovinske štete, svaki u iznosu od po 87.597,05 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, uz naknadu parničnog troška.


Share

TRIDESET I PRVA GODIŠNJICA ZLOČINA NA KAZANIMA

TRIDESET I PRVA GODIŠNJICA ZLOČINA NA KAZANIMA

udik-logoUdruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća javnost na trideset i prvu godišnjicu zločina na Kazanima, počinjenim nad većinom nebošnjacima Sarajeva tokom 1992. i 1993. godine.

Tri decenije poslije, zločini Mušana Topalovića Cace i pripadnika Desete brdske brigade Armije RBiH i dalje predstavljaju kamen spoticanja unutar bosanske prijestolnice. Od 2014. kada smo prvi put uličnom akcijom obilježili Kazane,zalažemo se za ideju da bez iskrenog suočavanja sa zločinima nema ni pomirenja u Bosni i Hercegovini. Tekst koji se nalazi na spomeniku podignutom novembra 2021. ne prikazuje stvarni kontekst događaja. Ukazuje da vlasti glavnog grada nisu spremne na istinsko suočavanje s prošlošću koje će pokazati jednak tretman prema svim građanima.


Share

Hrabrost, ljubav, prijateljstva i pokidane veze Goražda pod opsadom kroz stripove svjetskog karikaturiste

Hrabrost, ljubav, prijateljstva i pokidane veze Goražda pod opsadom kroz stripove svjetskog karikaturiste

DetektorJoe Sacco, američki karikaturista malteškog porijekla, prisjetio se boravka u Goraždu i Sarajevu tokom rata, što je ovjekovječio knjigom stripova, opisujući hrabrost i otpor onih koji su – uprkos opsadi – željeli živjeti, a kojima je služio i kao kurir za pokidane veze između porodica, roditelja i djece, te ljubavnih parova.
Kao rođeni Maltežanin, koji je studirao u Sjedinjenim Američkim Državama, Sacco je na jesen 1995. završio svoju poznatu knjigu stripova o Palestini a dvije sedmice kasnije se našao u Sarajevu pod opsadom.

Bio je šokiran da se na tlu Evrope vodi rat, te je osjećao odgovornost da lično ode.


Share