Nema zemlje za ratne zločince: Hrvatska podigla optužnicu protiv generala HVO-a Nedjeljka Obradovića

Nema zemlje za ratne zločince: Hrvatska podigla optužnicu protiv generala HVO-a Nedjeljka Obradovića
tacno-logoHrvatsko pravosuđe u medijskoj tišini podiglo je optužnicu protiv generala HVO-a Nedjeljka Obradovića za ratne zločine nad Bošnjacima za vrijeme rata u BiH. Iako hrvatska javnost nije službeno obaviještena o ovom procesu, suđenje Obradoviću može predstavljati presedan u procesuiranju ratnih zločina HVO-a u Hrvatskoj ali i otvoriti pitanje dvostrukih standarda prema ulozi Hrvatske u ratu u Bosni i Hercegovini.
Nacional je  u ponedjeljak razotkrio kako je javnosti gotovo potpuno promakla važna informacija o tome da je Županijsko državno odvjetništvo u Splitu nakon tri godine istrage 13. studenoga podnijelo optužnicu protiv generala HVO-a Nedjeljka Obradovića za ratne zločine nad Bošnjacima 1993. i 1994. u Hercegovini i uputilo je na potvrdu Županijskome sudu u Splitu.

Pritom, što je zanimljivo, DORH nije tražio pritvor za optuženoga jer ga smatra dostupnim hrvatskom pravosuđu iako je Obradović od optužnice Tužiteljstva BiH još prije nekoliko godina pobjegao u Hrvatsku. O tome da je DORH optužio Obradovića, međutim, nema tragova na internetskoj stranici Državnog odvjetništva RH kao ni na stranici Županijskog državnog odvjetništva u Splitu.


Share

Film o prisilno mobiliziranim Srbima iz Hrvatske

Film o prisilno mobiliziranim Srbima iz Hrvatske

portalnovosti_logoU sklopu Human Rights Film Festivala u Zagrebu u srijedu u Mikrokinu MaMa u 17 sati možete pogledati film “Milena” Željka Stanetića i poslušati raspravu o temi prislinih mobilizacija izbjeglica u Srbiji

Uokviru ovogodišnjeg Human Rights Film Festivala u Zagrebu u utorak je u Kinoteci održana hrvatska premijera filma “Milena”. Druga projekcija zakazana za srijedu, 4. decembra, u Mikrokinu MaMa u Preradovićevoj 18. u 17:00 sati. Dodatna projekcija organizirana je u okviru festivalskog diskurzivnog programa uz razgovor o temi prislinih mobilizacija izbjeglica. Uz autora filma Željka Stanetića, u razgovoru će sudjelovati i producent filma Slaven Rašković te Jovana Kolarić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo, inače autorica dosjea “Prisilina mobilizacija izbjeglica”.


Share

MIRO BULJ I GLORIFIKACIJA RATNIH ZLOČINACA

MIRO BULJ I GLORIFIKACIJA RATNIH ZLOČINACA

udik-logoMi, dolje potpisane organizacije civilnog društva iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, osuđujemo izjave pojedinih političkih kandidata u utrci za predsjednika Republike Hrvatske i pozivamo nadležne institucije da reagiraju u navedenom slučaju. Nedopustivo je da političari daju potporu osuđenim ratnim zločincima i odobravaju zločine.

Miro Bulj, gradonačelnik Sinja i kandidat za predsjednika Hrvatske je 29.11.2024. godine u svojoj objavi na društvenim mrežama podržao osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka.


Share

Crnogorski ‘vikend ratnici’ rijetko se gone za zločine u ratovima 90-tih

Crnogorski ‘vikend ratnici’ rijetko se gone za zločine u ratovima 90-tih
Detektor‘Vikend ratnici’ su bili dobrovoljci koji su dolazili i odlazili iz ratnih zona 90-ih godina. Mnogi su bili iz Crne Gore, ali malobrojni su se suočili s pravdom za ratne zločine koje su počinili.

Jedna od njih, koja je bila bivša učenica škole, odvedena je u drugu prostoriju, gdje ju je jedan od naoružanih muškaraca silovao.

Bio je “star” i “odvratan”, rekla je kasnije Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu.


Share

DRUGIH DESET GODINA – Analiza suđenja za ratne zločine u periodu 2014-2024

DRUGIH DESET GODINA – Analiza suđenja za ratne zločine u periodu 2014-2024

Drugih_deset_godina_Analiza_sudjenja_za_ratne_zlocine_u_periodu_2014-2024Početkom jula 2024. godine navršilo se dvadeset godina rada institucija specijalizovanih za procesuiranje ratnih zločina u Srbiji. Drugu deceniju procesuiranja ratnih zločina obeležila je politička relativizacija odgovornosti, kako političke tako i krivične, za zločine koji su počinjeni tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Kraj rada Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i promena fokusa u pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji (EU) dodatno su pitanje kažnjavanja kršenja ljudskih prava iz devedesetih gurnuli na marginu.

Optimizam izražen u Analizi procesuiranja ratnih zločina u Srbiji u periodu od 2004. do 2013. godine u pogledu unapređenja rada institucija na tom polju izradom i doslednom implementacijom ciljeva zacrtanih strateškim dokumenatima, izneveren je. Usvojene strategije za procesuiranje ratnih zločina, kako Nacionalna tako i Tužilačka, pokazale su nespremnost i slabost institucija u preduzimanju koraka koji bi doveli do efikasnijeg procesuiranja.


Share

Bivša haška tužiteljka Carolyn Edgerton: Lekcije iz BiH primeniti u Ukrajini

Bivša haška tužiteljka Carolyn Edgerton: Lekcije iz BiH primeniti u Ukrajini

Slobodna Evropa“Međunarodna zajednica nije uzela u obzir lekcije iz ratova u bivšoj Jugoslaviji kako bi poboljšala odgovore na današnju situaciju u Ukrajini”, ocenila je nekadašnja tužiteljka Haškog tribunala Carolyn Edgerton.

Edgerton je bila tužiteljka u procesu protiv bivšeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića, osuđenog na doživotni zatvor zbog ratnih zločina i genocida u Bosni i Hercegovini (BiH), kao i u slučajevima protiv drugih političkih i vojnih lidera BiH.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, angažovana je kao pravna konsultantkinja, a njen rad fokusiran je na slučajeve seksualnog nasilja u ratu.

“Što duže radim u Ukrajini, to više vidim paralele sa Bosnom i Hercegovinom”, rekla je Edgerton u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Carolyn Edgerton je konsultantkinja međunarodne organizacije “Women’s Initiatives for Gender Justice”, a učestvovala je na skupu Fonda za humanitarno pravo u Beogradu na kojem je analizirano procesuiranje ratnih zločina u zemljama bivše Jugoslavije u proteklih 20 godina.


Share

Čovjek kojeg su morali kazniti

portalnovosti_logoKrajem ovog ljeta, Republika Hrvatska napokon je pokojnome generalu JNA Vladi Trifunoviću poništila apsurdnu presudu zbog ratnog zločina u Varaždinu. U Srbiji mu je bilo suđeno zbog izdaje jer nije želio vojnike poslati u smrt

Posljednjeg zapovjednika Varaždinskog korpusa nekadašnje Jugoslavenske narodne armije, generala Vladu Trifunovića, više od sedam godina nakon njegove smrti, Republika Hrvatska napokon je oslobodila krivnje za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Pravomoćnom presudom Okružnog suda u Varaždinu iz 1993. Trifunović je u odsustvu bio osuđen na 15 godina zatvora, što je godinu dana kasnije potvrdio i Vrhovni sud RH. U avgustu ove godine, na Županijskom sudu u Zagrebu, te su presude stavljene izvan snage i general JNA je sudski rehabilitiran. Pravi sudski postupak, na kojem bi prikazao spremne dokaze o svojoj nevinosti, Trifunović nije dočekao. Zbog inertnosti pravosudnog sustava, obnovljeni kazneni postupak iz 2013. nikad nije valjano ni započet. Umro je u Beogradu u januaru 2017., s neostvarenom željom da se obrani i postane slobodan građanin.


Share

Zločini koji još traju: Dvadeset godina suđenja za ratove u bivšoj Jugoslaviji

Zločini koji još traju: Dvadeset godina suđenja za ratove u bivšoj Jugoslaviji

Slobodna Evropa“Zločin i dalje traje.”

Ovako Nail Kajević i Selma Memović Čolović svedoče o postupku za ratni zločin u Štrpcima koji je 2023. pred sudom u Beogradu vraćen na početak.

Nailov brat Nijaz i Selmin otac Fikret su sa još 18 putnika izvedeni iz voza na liniji Beograd – Bar u stanici Štrpci u Bosni i Hercegovini i ubijeni.

Za zločin, koji su 27. februara 1993. počinili pripadnici Višegradske brigade Vojske Republike Srpske pod komandom Milana Lukića, pred sudovima u regionu osuđeno je 10 osoba.

Postupak koji je od 2019. vođen pred Višim sudom u Beogradu u januaru 2024. počeo je iznova. Dvojica od petorice optuženih su u međuvremenu umrli.

“Sve nam izgleda kao da niko ne želi da se taj slučaj rasvetli. Kroz svako novo suđenje ponovo preživljavamo naš bol”, kaže Selma Memović Čolović.


Share

Obilježena mjesta stradanja u Zvorniku, Lukavcu, Prnjavoru i Tesliću

Obilježena mjesta stradanja u Zvorniku, Lukavcu, Prnjavoru i Tesliću
DetektorMirovni aktivisti Centra za nenasilnu akciju obilježili su nekoliko, do sada neobilježenih, mjesta stradanja na području Zvornika, Lukavca, Prnjavora i Teslića koja su, prema pravosnažnim presudama, prepoznata kao mjesta zatočenja.
Obilježene su lokacije Osnovne škole “Desanka Maksimović“ i “Brana crvenog mulja” kod Zvornika, Fabrika obuće “Sloga“ i “Kožara” u Prnjavoru, objekat “Klaonica“ kod Lukavca i druga mjesta na području Teslića koja su prepoznata kao mjesta zatočenja u više presuda Haškog tribunala, Suda Bosne i Hercegovine i drugih sudova.

Prema saopštenju Centra, Osnovna Škola “Desanka Maksimović“ je u periodu od 14. do 16. jula 1995. služila kao mjesto zatočenja za Bošnjake s područja Srebrenice i okolnih mjesta, gdje su ih pripadnici Vojske Republike Srpske maltretirali i mučili, a veliki broj njih je ubijen. Kako navode, preostali zatočenici su prevezeni do “Brane crvenog mulja”, gdje je izvršeno njihovo masovno pogubljenje.


Share

Položaj žrtava seksualnog nasilja u sudskim postupcima u Republici Srbiji

Položaj žrtava seksualnog nasilja u sudskim postupcima u Republici Srbiji

Položaj-zrtava-seksualnog-nasilja-u-sudskim-postupcimaAnaliza i preporuke za potrebe predlaganja izmena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku i Zakona o parničnom postupku Republike Srbije

Višegodišnjim praćenjem i analizom suđenja za ratne zločine u Srbiji, Fond za humanitarno pravo (FHP) je uočio manjkavosti normativnog okvira u oblasti podrške i zaštite svedoka i oštećenih u krivičnim postupcima, posebno u onim koji se vode za seksualno nasilje u ratu. Uočene praznine i neadekvatna zakonska rešenja, kao i izvesna neusaglašenost s međunarodnim standardima, potvrđene su i kroz konsultativni proces koji je FHP sproveo radi ispitivanja prava i položaja žrtava seksualnog nasilja u sudskim postupcima.


Share