Beogradska nevladina organizacija Fond za humanitarno pravo (FHP) podnela je krivičnu prijavu za ratne zločine protiv četvorice policajaca zbog sumnje da su 1999. godine u Vučitrnu na Kosovu počinili ubistvo devet Albanaca.
Fond za humanitarno pravo (FHP) podneo je 18. juna 2013. godine krivičnu prijavu Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije protiv četiri pripadnika MUP-a, zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izvršenog u Vučitrnu/Vushtrri krajem aprila i početkom maja 1999. godine.
Ratovi u bivšoj Jugoslaviji tokom devedesetih ostavili su iza sebe teško nasleđe počinjenih masovnih zločina u državama nastalim na teritoriji bivše Jugoslavije. Oko 130.000 ljudi koji su izgubili život, među kojima se više od 12.000 njih još uvek vode kao nestali i više desetina hiljada žrtava torture i seksualnog nasilja samo su deo strašnog bilansa ovih ratova. Nakon decenije razaranja, kolapsa vladavine prava pred nasiljem i sistemskih kršenja osnovnih ljudskih prava, ove države se još uvek suočavaju sa izazovima konsolidacije pravnih sistema, izgradnje demokratskih institucija koje će imati odgovoran odnos prema nasilnoj prošlosti i negovati kulturu ljudskih prava.
Kompletnu analiza postojećeg zakonskog okvira možete preuzeti ovde.
Senad Jusufbegović je imao 17 godina kada je jula 1995. godine, sa ocem i grupom ljudi sa područja Srebrenice preplivao Drinu, bežeći od pokolja. Graničari vojske tadašnje Jugoslavije su ga uhapsili na obali i odveli u Jagošticu. Iz Jagoštice je sproveden u logor u Šljivovici. Policajci su ga tukli svaki put kada bi odlazio u toalet. Iz Šljivovice je nakon nekoliko dana prebačen u Mitrovo Polje. Tamo je bio više puta ispitivan i prebijan. Stražari su ga primoravali da koristi srpsko ime i da peva četničke pesme. U februaru 1996. godine, Senada su policajci ponovo prebacili u Šljivovicu. Oslobođen je 10. aprila 1996. godine.
Učinak Srbije u tranzicionoj pravdi je poražavajući, o obeštećenju nije razmišljala nijedna postpetooktobarska politička elita, a sudovi su izvor dubokog nerazumevanja kulture ljudskih prava i pravno-političkih načela na kojima počivaju
U sredu, 12. juna 2013. godine u Medija centru, Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavio je izveštaj Ostvarivanje prava žrtava na reparacije u sudskim postupcima u Srbiji – uspostavljanje pravde ili relativizacija zločina. Na konferenciji su govorili Tanja Drobnjak, advokatica FHP koja zastupa žrtve u postupcima protiv države Srbije, Petar Žmak, koordinator projekta reparacija u FHP, doc. dr Saša Gajin sa Pravnog fakulteta Univerziteta Union i Senad Jusufbegović, bivši logoraš logora Šljivovica i Mitrovo polje. Skup je moderirala Sandra Orlović, izvršna direktorka FHP.
Odšteta koja se dodeljuje žrtvama mučenja i zlostavljanja u ratovima devedesetih je mizerna, suđenja su duga, a država pokušava da zataška svoju ulogu u sukobima, stoji u novom izveštaju Fonda za humanitarno pravo.
Sudovi u Srbiji i dalje u najvećem broju slučajeva odbijaju zahteve žrtava za obeštećenjem, proglašavajući ih zastarelim ili zbog toga što ne prihvataju dokaze koje prilažu žrtve, ključna je ocena iz najnovijeg izveštaja Fonda za humanitarno pravo posvećenom sudskim procesima u kojima su žrtve ratova tokom devedesetih pokušavale da ostvare svoje pravo na reparaciju.
Beograd – Sudski postupci za ostvarivanje prava na materijalne reparacije traju u proseku pet godina. Ovako dugo trajanje sudskih postupaka, prema standardima Evropskog suda za ljudska prava, predstavlja kršenje prava na pravično suđenje, ističe se u izveštaju „Ostvarivanje prava žrtava na reparacije u sudskim postupcima u Srbiji“, koji je juče predstavio Fond za humanitarno pravo. Sandra Orlović, direktorka FHP-a, kazala je da je utisak da na društveno-političkoj agendi političke elite i institucija ne postoji pitanje uspostavljanja pravde za žrtve kršenja ljudskih prava tokom devedesetih za koje su odgovorni pripadnici oružanih snaga Srbije.