Šesti broj biltena kroz PRISTUPANJE ka PRAVDI

Šesti broj biltena kroz PRISTUPANJE ka PRAVDI

bilten_srpObjavljen je novi broj biltena kroz PRISTUPANJE ka PRAVDI!

Šesto po redu izdanje biltena u centar pažnje postavlja diskusiju o retkim optužnicama za ratne zločine protiv visokorangiranih pripadnika vojske i policije, te mogućnosti primene instituta komandne odgovornosti i procesuiranja za zločin protiv čovečnosti.

Istraživačica Amnesty International-a Sian Jones postavlja pitanje zašto u Srbiji, uprkos brojnim najavama, još uvek nema adekvatnih istraga osumnjičenih za planiranje, podstrekivanje, naređivanje I prikrivanje ratnih zločina. Ivan Jovanović, konsultant za međunarodno krivično i humanitarno pravo, agrumentuje da li se i zašto komandna odgovornost i zločin protiv čovečnosti mogu procesuirati u Srbiji.

Rubrika novosti donosi pregled najnovijih dešavanja u oblasti tranzicione pravde i evropskih integracija Srbije.

Pošaljite nam Vaše mišljenje i komentare na bilten i/ili teme koje pokreće, na adresu towardsJUSTICE@hlc-rdc.org a diskusija je dobrodošla i na Twitteru/#towardsJUSTICE.

Svoj primerak biltena preuzmite ovde.

Share

Most Radio Slobodna Evropa: Da li su Diković i Guri nedodirljivi?

Most Radio Slobodna Evropa: Da li su Diković i Guri nedodirljivi?

radio_slobodna_evropa_logoU najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome zašto se u Srbiji, sem retkih izuzetaka, ne gone visoki vojni i policijski oficiri Miloševićevog režima za koje se sumnja da su odgovorni za ratne zločine. Sagovornici su bili Sandra Orlović, izvršna direktorka Fonda za humanitarano pravo iz Beograda, i Bruno Vekarić, zamenik Tužioca za ratne zločine Srbije.

Share

Direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava vređa žrtve torture u Sandžaku

Direktorka Kancelarije za  ljudska i manjinska prava vređa žrtve torture u Sandžaku

logo_fhp_sandzacki_odbor_veliki

U intervjuu datom dnevnom listu Večernje novosti pod nazivom„Ugljanin izmišlja torturu”, objavljenom 6. septembra 2014. godine, Suzana Paunović, direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava Vlade Srbije, navela je da je tvrdnja bivšeg ministra bez portfelja Sulejmana Ugljanina da su Bošnjaci u Sandžaku bili žrtve sistemske torture neumesna i neosnovana.

Share

Apelacioni sud u Beogradu: Srbija odgovorna za torturu i nečovečno postupanje nad Bošnjacima u logoru Šljivovica

Apelacioni sud u Beogradu: Srbija odgovorna za torturu i nečovečno postupanje nad Bošnjacima u logoru Šljivovica

Logo_FHPApelacioni sud u Beogradu (Apelacioni sud) preinačio je presudu Prvog osnovnog suda u Beogradu i pravosnažno utvrdio odgovornost Republike Srbije za torturu i nečovečno postupanje pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) nad Bošnjacima iz Žepe, Enesom Bogilovićem i Mušanom Džebom, zatočenim u logoru Šljivovica (opština Čajetina) tokom 1995. i 1996. godine i obavezao državu da im isplati odštetu u ukupnom iznosu od 600.000 dinara. Iako dosuđeni iznosi odštete ne mogu predstavljati pravičnu naknadu žrtvama, Fond za humanitarno pravo (FHP) ističe da pravosnažna sudska ocena tretmana zarobljenih Bošnjaka u logoru Šljivovica od strane pripadnika MUP-a predstavlja prvo institucionalno priznanje nedela počinjenih nad Bošnjacima u logorima Šljivovica i Mitrovo Polje.

Share

Međunarodni Dan nestalih 2014: Preko 11.000 nestalih Zapadnom Balkanu

Međunarodni Dan nestalih 2014: Preko 11.000 nestalih Zapadnom Balkanu

ICRC_logoNakon oružanih sukoba koji su se vodili u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu u periodu od 1991. do 1999. godine, preko 34.000 ljudi se vodilo kao nestalo. Prema podacima Međunarodnog komiteta crvenog krsta više od 11.000 porodica ni danas ne zna za sudbinu svojih nestalih članova.

Share

Koalicija za REKOM: Pronalaženje posmrtnih ostataka „nestalih“ je kamen temeljac u stvaranju javne kulture sećanja o prošlosti

Koalicija za REKOM: Pronalaženje posmrtnih ostataka „nestalih“ je kamen temeljac u stvaranju javne kulture sećanja o prošlosti

zarekom_ruke_postPovodom Međunarodnog dana nestalih, Koalicija za REKOM poziva vlade postjugoslovenskih zemalja u regionu, nacionalne komisije i druga nadležna tela da pronalaženje posmrtnih ostataka prinudno nestalih proglase prioritetom u regionalnoj saradnji i time postave kamen temeljac u stvaranju javne kulture sećanja o zajedničkoj prošlosti.

Share

Međunarodni dan nestalih: Zajednički apel srpskih i albanskih porodica

Međunarodni dan nestalih: Zajednički apel srpskih i albanskih porodica

radio_slobodna_evropa_logoNa Međunarodni dan nestalih, 30. avgust, iz Beograda, po prvi put zajedno, predstavnici porodica onih kojima se tokom rata izgubio svaki trag, uputili su apel vlastima Kosova i Srbije, međunarodnim autoritetima i javnosti.

Share

Poseta studenata programa ‘Hands on the Balkans’

Poseta studenata programa ‘Hands on the Balkans’

DSCF5921 U subotu, 23. avgusta 2014. godine, Fond za humanitarno pravo (FHP) posetili su polaznici programa Hands on the Balkans u organizaciji Centra za Demokratiju i Pomirenje iz Soluna. Polaznici programa su mladi studenti i istraživači sa fakulteta političkih nauka širom Evrope, koji tokom dvonedeljnog boravka u regionu Zapadnog Balkana iz prve ruke uče o održivom razvoju i demokratizaciji regiona.

Share

Uključiti prava žrtava na reparacije u Poglavlje 23

Uključiti prava žrtava  na reparacije u Poglavlje 23

Logo_FHP

Izveštaj Evropske komisije (EK) o skriningu za Poglavlje 23, koje se odnosi na pravosuđe i ljudska prava, ne sadrži preporuke o pravima žrtava ratnih zločina i masovnih kršenja ljudskih prava iz 1990-ih godina na materijalnu kompenzaciju i druge vidove reparacija. Fond za humanitarno pravo (FHP) poziva sve učesnike pregovora o pristupanju Srbije Evropskoj uniji (EU) da tokom procesa harmonizacije domaćih propisa sa pravom EU uvaže sve tekovine i međunarodne standarde u pogledu prava žrtava kršenja ljudskih prava, uključujući i pravne tekovine EU.

Share

Sveštenik koji je bio i ostao čovek

Sveštenik koji je bio i ostao čovek

autonomija_logoNezavisno društvo novinara Vojvodine i Udruženja BH novinari sprovode zajednički projekat “Živeti zajedno”, koji se bavi temama rata na prostorima bivše Jugoslavije kroz pozitivne ljudske priče, koje pokazuju da je i posle svega moguće živeti zajedno. U sklopu projekta biće urađeno pet dokumentarnih filmova i 10 tekstova, koje ćemo objaviti tokom letnjih meseci, kao medijski partner u Srbiji. Autonomija donosi priču o svešteniku koji nije želeo da propoveda mržnju…

Share