Kosovo: Objavljen izveštaj „Početak nove faze u suđenjima za ratne zločine“

Autor izveštaja Amer Alija iz FHP Kosovo kazao je da je od završetka rata kosovsko pravosuđe samo ili u saradnji sa međunarodnim sudijama osudilo za ratni zločin i zločine protiv čovečnosti 74 osobe, dok je ubijeno više od 10.000 civila.

25 GODINA OD ZLOČINA U KALUĐERSKOM LAZU

Prošlo je punih 25 godina od kako su pripadnici Vojske Savezne Republike Jugoslavije na području Kaluđerskog laza, u blizini Rožaja, ubili ukupno 22 i ranili 7 civila albanske nacionalnosti, koji su sa ratom zahvaćenog Kosova izbjegli na teritoriju Crne Gore za vrijeme NATO intervencije 1999. godine. Među ubijenima su bili djeca, žena i starci. Do danas niko za ta ubistva nije kažnjen, nije ni utvrđeno da je izvršen ratni zločin, žrtve i porodice žrtava nisu obeštećene, u Kaluđerskom lazu nema spomenika.

Akcija za ljudska prava očekuje da Vrhovni državni tužilac obezbijedi preispitivanje procesuiranja ovog zločina, da Vlada nađe način da se žrtve obeštete i da se lokalna samouprava postara da se žrtvama u Kaluđerskom lazu podigne spomenik.

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST NE U NAŠE IME – 31. GODINA OD RATNOG ZLOČINA U AHMIĆIMA

Mi dolje potpisani, u povodu 31. obljetnice ratnih zločina počinjenih u Ahmićima pokraj Viteza, upućujemo javnosti zajedničku izjavu.

Ratni zločin u Ahmićima jedan je od najpoznatijih i najokrutnijih zločina na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Ujedno, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba. Dvije mjesne džamije su uništene do temelja.

U ranim jutarnjim satima, 16. travnja 1993, napad na srednjobosansko mjesto izvele su lokalne postrojbe HVO-a. Haški je sud zločine u ovom mjestu okarakterizirao zločinom protiv čovječnosti. Među ostalima, Dario Kordić je osuđen po zapovjednoj odgovornosti na 25 godina zatvora za ratne zločine počinjene u središnjoj Bosni, uključujući i Ahmiće.

Nema optužnica – nema zločina

Tokom rata na Kosovu (februar 1998 – jun 1999) srpska vojska i policija ubile su više od 7.000 albanskih civila. Najmanje četvrtina žrtava bile su žene i deca. Opljačkano je i u Albaniju proterano oko 800.000 ljudi.

Do danas su na 4 lokacije u Srbiji otkrivene masovne grobnice sa 941 telom, pre svega albanskih civila ubijenih 1999: u Batajnici 744 (tela iz hladnjače nađene u Dunavu kod Tekije); u Petrovom selu (opština Kladovo) najmanje 61 telo; u jezeru Perućac 84 tela; u Rudnici najmanje 52 tela.

Četvrt veka obmane

Kandić u DRV: Intervencija NATO u SRJ, četvrt vijeka kolektivnog skrivanja istine

Gošća današnje DRV je Nataša Kandić, osnivač Fonda za humanitarno pravo.

Tema: Intervencija NATO u SRJ, četvrt vijeka kolektivnog skrivanja istine

Zbog čega ni nakon 25 godina zvanični Beograd nije suočio srpsku javnost sa stvarnim uzrokom vojne intervencije Alijanse protiv Miloševićeve Srbije? Kakve posljedice po srpsko društvo i susjedne države nosi nespremnost vlasti u Srbiji da su suoči sa grijehovima iz prošlosti? Da li je negiranje zločina iz prošlosti i pretvaraje zločinaca u heroje, znak spremnosti za nove?

Predstavljen izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine za 2023. godinu

U ponedjeljak 25. ožujka 2024. godine, predstavljen je izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine za 2023. godinu. Izvještaj su predstavile voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič i istraživačica te pravna savjetnica i monitorica suđenja za ratne zločine Veselinka Kastratović.

Vesna Teršelič istaknula je kako smo tijekom 2023. evidentirali 64 kaznena postupaka u fazi rasprave koji su u nadležnosti županijskih sudova u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. Zabrinjava činjenica da je trend suđenja u odsutnosti u predmetima ratnih zločina i dalje dominantan te su 42 od 64 (66%) postupka vođeni u odsutnosti. Takvi postupci zabilježeni su isključivo u kaznenim postupcima koji se provode protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi/JNA.

Dostojevski našeg doba

Optuženi i osumnjičeni za zločine i genocid u BiH u Srbiji promovišu ratne jedinice

U Bosni i Hercegovini jedan je optužen za genocid, a drugi je pod istragom zbog ratnih zločina.

U Srbiji, obojica na slobodi, učestvuju u promovisanju knjiga o Specijalnoj brigadi policije, čiji su pripadnici sudelovali u srebreničkom genocidu.

Ratni ministar policije bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Tomislav Kovač i bivši general Vojske RS-a Svetozar Andrić godinama su deo javnog, odnosno političkog života u Srbiji.

Iz Tužilaštva za ratne zločine nisu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) da li su ili će biti predmet istrage.

23 NVO pisalo Aleksi Bečiću: Demokrate da povuku prijedlog za imenovanje ulice u Podgorici po Pavlu Bulatoviću

U petak, 15.3.2024. godine, 23 nevladine organizacije su uputile apel predsjedniku Demokratske Crne Gore (Demokrata), Aleksi Bečiću, da utiče na odbornike te stranke u Skupštini Glavnog grada da povuku prijedlog za imenovanje ulice u Podgorici po Pavlu Bulatoviću, ministru unutrašnjih poslova Republike Crne Gore i ministru odbrane Savezne Republike Jugoslavije za vrijeme ratova devedesetih.

Naše nevladine organizacije se odlučno protive tom prijedlogu. Smatramo da bi javno odavanje počasti Bulatoviću značilo glorifikaciju ratnog zločina Deportacije, koji je Bulatović naredio, da bi to nanijelo dodatnu patnju porodicama stradalih žrtava tog zločina i da bi takav čin uvrijedio sve građane i građanke Crne Gore kojima je stalo do pravde. Suvišno je i naglašavati da bi to dodatno podstaklo podjele u našem društvu i da se izvjesno ne bi pozitivno odrazilo kako na dobrosusjedske odnose sa državama u okruženju, tako ni na evropske integracije. Ipak, najvažnije je da se u ovom kontekstu povede računa o tome kakve uzore ostavljamo budućim generacijama, ako Crnu Goru želimo da sačuvamo od novih ratova, stradanja i zločina.