Srbija da ukloni sa funkcija kreatore ratnih događanja
Dosadašnje ponašanje organa vlasti u Republici Srbiji u odnosu na tužioce i sudije koji su procesuirali Albance 1998-2000/2011. je takvo da ne samo da ti tužioci i sudije rade mirno, već su unapređeni i nagrađeni za svoj “trud”.
Rutinska regionalna konferencija o traženju nestalih u ratovima na području bivše Jugoslavije u Zagrebu obilježena je incidentom. Nakon izlaganja pomoćnika hrvatskog ministra branitelja, predsjednik Komisije za nestala lica Srbije
Pre 22 godine, 28. avgusta 1995, Vojska Republike Srpske granatirala je pijacu Markale u Sarajevu, ubila 43 i ranila 84 civila. I pored nalaza nadležnih komisija i sudskih presuda, o tom zločinu i danas se raspravlja. 
Status civilnih žrtava rata u Srbiji se određuje po zakonu koji je još 1996. godine usvojila vlast Slobodana Miloševića. Zakon je pisan bez uvažavanja činjenice da su ratovi u Hrvatskoj i BiH bili upravo okončani, a sve u skladu sa mantrom da Srbija u njima nije učestvovala pa se nema zašto baviti žrtvama. Situacija u pogledu tretmana civilnih žrtava rata i mogućnosti da one ostvare svoja prava danas, 21 godinu posle usvajanja pomenutog Miloševićevog zakona, sadržana je u reči – kontinuitet. Kako su civilne žrtve rata tretirane u vreme Miloševića, tako ih država tretira sada. Ni danas se ne priznaje učešće Srbije u ratovima, i danas država izbegava da se bavi pitanjem potreba žrtava i njihovih porodica. 
Istražitelji Instituta za nestale osobe BiH otkrili su na širem lokalitetu Korićanskih stijena masovnu grobnicu za koju vjeruju da krije posmrtne ostatke blizu stotinu Prijedorčana, ubijenih u augustu 1992. godine.
Presuda Apelacionog suda u Beogradu zbog optužbe za pomaganje pri skrivanju tadašnjeg haškog bjegunca Ratka Mladića za stručnjake i žrtve je “očekivana i sramna”, a “pravosuđe u Srbiji je još jedanput pokazalo neozbiljnost u utvrđivanju istine”.