Traži se da Đorđević otkrije mesta masovnih grobnica

Fond za humanitarno pravo (FHP) u Beogradu podržava apel porodice Bitići čiji su članovi Ili, Agron i Mehmet Bitići ubijeni u Petrovom selu 1999. godine, da se haški osuđenik Vlastimir Đorđević ne pusti na slobodu nakon dve trećine kazne zatvora, koji ističe 17. juna, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ivana Žanić, direktorka pravnog programa Fonda.

Ko pokušava zataškati masakr u Bijeljini

Ratni fotoreporter, Ron Haviv, najveći je svjedok masakra počinjenog nad civilima Bijeljine, a njegove fotografije su objavljene u svim svjetskim medijima. Momenat u historiji i zabilježen teror predvođen politikom SDS-a – stranke koju su osnovali sada već presuđeni ratni zločinci Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić. Prije dolaska “Srpske dobrovoljačke garde”, “Arkanovih tigrova”, u Bijeljini je živjelo preko 30.000 Bošnjaka, nakon okončanja rata, u Bijeljini zivi tek nešto više od 2.000 ljudi, uglavnom povratnika. Za N1 govore ratni foto-reporter i svjedok događaja, Ron Haviv, ratni reporter Paul Lowe, izvršna direktorica Fonda za međunarodno pravo Srbije, Ivana Žanić, bivši tužilac za ratne zločine Srbije, inače tužilac u predmetu Bijeljina 1992., Vladimir Vukčević.

Porodica Bitići: Blokirati prevremeno puštanje Vlastimira Đorđevića

Porodica braće Bitići, američkih državljana ubijenih u Srbiji, pozvala je Mehanizam za međunarodne krivične sudbine (MMKS) da spreči potecijalno prevremeno puštanje Vlastimira Đorđevića, bivšeg srpskog zvaničnika osuđenog za ratne zločine na Kosovu.

Porodica braće Bitići saopštila je danas da će pokrenuti kampanju protiv mogućeg prevremenog puštanja Vlastimira Đorđevića, bivšeg visokog zvaničnika Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, za koga sumnjaju da je umešan u ubistvo njihovih rođaka.

„Sve dok Vlastimir Đorđević ne bude pokazao da je spreman da sarađuje sa Tužilaštvom i pomogne u lociranju drugih masovnih grobica, u tekućim krivičnim istragama u vezi sa operacijama prikrivanja, i sve dok ne bude dao istinite izjave o ubistvu braće Bitići, on ne bi trebalo da bude pušten na slobodu”, stoji u pismu koje je ova porodica uputila MMKS-u.

Žanić: Neće biti političke volje da Radeta i Jojić budu izručeni Hagu

Ne verujem da će biti političke volje da radikali Vjerica Radeta i Petar Jojić budu izručeni Hagu, ocenila je Ivana Žanić iz Fonda za humanitarno pravo.

“Od kako je Haški tribunal objavio da trazi Radetu i Jojića verovala sam da će oni morati da budu isporučeni Tribunalu, odnosno Mehanizmu, gde će im se suditi za nepoštovanje Suda. Mehanizam je prepoznao da pred domaćim sudom svedoci ne bi mogli da daju bezbedno iskaz i zato je odluka takva. Ali verujem da ih Srbija neće izručiti, jer se čuje velika samouverenost i Jojića i Radete da ih država neće zaboraviti i da ih neće isporučiti”, rekla je Žanić.

Ona je podsetila i da smo do sada smo uvek imali najave političara da ne postoji obaveza države da oni moraju biti isporučeni zbog procesa za nepoštovanje Suda.

Osuđeni general Lazarević predvodio „Besmrtni puk“ u Nišu: Na Dan pobede nad fašizmom, Srbija promoviše ratne zločince

Marciacq: Pomirenje više nije prioritet EU na Balkanu

Evropska unija se na Zapadnom Balkanu fokusirala na pitanje sigurnosti i stabilnosti, dok pomirenje nije visoko na listi prioriteta pa stoga izostaje snažna reakcija Evropske komisije na negiranje presude Haškog tribunala za Radovana Karadžića za genocid i ratne zločine i njegovo veličanje od strane vlasti u Republici Srpskoj, kaže za ‘Zašto?’ Florent Marciacq iz Austrijsko-francuskog Centra za približavanje u Evropi.

Ratni zločini da dobiju prioritetni tretman u procesuiranju

Preporuke kosovskim institucijama Fonda za humanitarno pravo Kosova

Bitići: Kada Kongres govori, Srbija sluša

“Moji mučitelji nisu osuđeni za svoje zločine. Dvadeset hiljada žena i muškaraca su ratne žrtve seksualnog nasilja na Kosovu. Svi oni žele pravdu,” rekla je tokom svog svjedočenja pred Komitetom za vanjske poslove američkog Kongresa Vasvije Krasnići Goodman, prva žena na Kosovu koja je javno progovorila o silovanju koje je preživjela tokom rata.

Pred ovim Komitetom održana je rasprava ‘Potraga za pravdom’ o zločinima na Kosovu tokom devedesetih, gdje su, pored Krasnići Goodman svjedočili i Ilir Bitići, Atifete Jahjaga bivša predsjednica Kosova kao i dr. Paul Williams sa Američkog univerziteta.

Raspravu je otvorio kongresmen Eliot Engel, predsjedavajući Komiteta, koji je, osvrćući se na zločine počinjene na Kosovu 1999. godine, rekao da su Sjedinjene Države, ali i evropske zemlje mogle vršiti veće pritiske protiv Miloševićeve brutalnosti. Pored Eliota, Komitetu se obratio i kongresmen Michael McCaul koji je rekao da je rat na Kosovu bio posljednji veliki konflikt u regiji kojoj rat nije nepoznat.

Suđenja za ratne zločine u Srbiji polako zamiru

Ivana Žanić iz Fonda za humanitarno pravo o Haškom tribunalu, žrtvama seksualnog nasilja u ratu, REKOM-u…

Dostignuća Haškog tribunala u vezi sa seksualnim nasiljem u ratu su nemerljiva.

Pre svega, zato što je Tribunal dostigao visok standard zaštite žrtava seksualnog nasilja. Za razliku od sudova u Srbiji, većina žena u Tribunalu su mogle da svedoče pod merama zaštite, da javnost bude isključena i ono što je najbitnije, sud je njihovim iskazima verovao. Ono što je po mom mišljenju najvažnije, jeste da se pristanak žene koja je silovana nikada nije uzimao u razmatranje. Žena nije kriva za to što je silovana. Zna se na kome je odgovornost – na onome ko je to učinio – istakla je Ivana Žanić iz Fonda za humanitarno pravo (FHP) na nedavno održanom „Ženskom sudu: feministički pristup pravdi“ u Beogradu, u organizaciji Žena u crnom i u saradnji sa Anima (Kotor), Fondacijom CURE (Sarajevo) i Centrom za žene žrtve rata (Zagreb).

Akcija “Rekonstrukcija zločina” – krik protiv zaborava zločina srpskih formacija

Javnom akcijom “Rekonstrukcija zločina” u Knez Mihailovoj ulici Žene u crnom, Fond za himanitarno pravo i Inicijativa mladih za ljudska prava obeležili su 20 godina od zločina nad albanskim stanovništvom na Kosovu.

Staša Zajović iz Žena u crnom rekla je novinarima da akcija predstavlja “krik protiv ćutanja i zaborava zločina od strane srpskih oružanih formacija” i poziv građanima na saosećanje i solidarnost.