Tokom 25 godina, koliko je proteklo od zločina u Srebrenici, Srbija je prolazila kroz različite faze u odnosu prema tom događaju. Od potpunog negiranja, do, kako kaže izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo Ivana Žanić, ocena da se zločin dogodio, ali sa daleko manjim brojem žrtava.
Sećanje na genocid u Srebrenici u današnjoj Srbiji, odnosno nepostojanje sećanja, negiranje genocida i umanjivanje broja žrtava, neodvojivo je od šireg konteksta službene i dominirajuće politike sećanja.
Osnivačica Fonda za humanitarno pravo u Srbiji kaže da klima za procesuiranje ratnih zločina nikada nije bilo gora u cijeloj regiji [bivše Jugoslavije]. “Svi imaju naše žrtve i njihove ratne zločine”.
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa (RSE) razgovaralo se o tome kakva je bila uloga Miloševićevog režima u genocidu koji je pre 25 godina u julu 1995. počinjen u Srebrenici.
Sagovornici su bili Ivana Žanić, izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, i Sinan Alić predsednik Fondacije Istina, pravda, pomirenje iz Tuzle.
“Srebrenica je ozbiljna trauma, jedna od naših najvećih kolektivnih. 25 godina je trenutak kada se trebamo okrenuti i vidjeti šta smo naučili od tada. U kakvom smo stanju bili i u kakvom smo stanju danas”, kazao je za N1 Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Potočari.
Suljagić je razgovarao sa Emelom Burdžević – Slipičević u okviru emisije “Večernji studio” povodom ovogodišnjeg obiljećavanja godišnjice genocida u Srebrenici, te radu Memorijalnog centra Potočari.
“Srebrenica je jedan od aršina kojim mnogi od nas mogu mjeriti svoje živote. U tom smislu, nije mnogo ni prošlo, kada gledate veliku sliku 25 godina nije ništa naročito. Ovo je trenutak da se osvrnemo i pogledamo gdje smo 1995. a gdje danas. Koje smo izazove prevladali od tada, svi smo se mi i mučili i patili, svi građani ove zemlje”.
Osnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić izjavila je za FoNet da je čudno da je specijalizovano veće objavilo vest o tome da je optužnica protiv predsednika Kosova Hašima Tačija poslata na potvrđivanje, jer su do sada bili veoma obazrivi.
Tih dana gorjeli su ljudi u kućama, garažama, na smetljištima i stratištima po srednjoj Bosni. Tih vrelih junskih dana izvršen je najjasniji udruženi zločinački poduhvat HVO-a uz asistenciju VRS-a nad nezaštićenim bošnjačkim stanovništvom.
“Najmlađa je djevojčica imala 11 godina, najstarija žrtva i do 70 godina. Pokušavale su evo baš u jednoj od ovih zgrada iza nas u Samoborskoj ulici da se bace kroz prozor, da izvrše samoubistvo. Bilo je zaista svih mogućih primjera nezamislivih za jedan ljudski um”, poručila je predsjednica Udruženja žrtava rata u Foči, Halida Uzunović, u petak na obilježavanju 19. juna, Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu.”