Srpski zvaničnici, u prvim reagovanjima na oslobađajuće presude koje su izrečene bivšim funkcionerima Službe državne bezbednosti – Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, pozdravljaju takav ishod suđenja.
Jovica Stanišić i Franko Simatović, optuženi za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995, oslobođeni su prvostepenom presudom na Međunarodnom sudu u Hagu. Tužilaštvo je uspjelo da ubijedi sudsko vijeće da su počinjeni zločini, ali ne i da su za njih odgovorni Simatović i Stanišić.
– Da je presuda objavljena ranije, ko zna šta bi bilo. U svakom slučaju, iz Nemačke bi se čulo više prigovora nego što ih i ovako ima – smatra profesor Puhovski, bivši predsednik hrvatskog Helsinškog odbora.
“U ovom slučaju nije bitan broj zatvorskih godina nego da je utvrđeno da je postojala namjera da se stvori entitet i pripoji Hrvatskoj”, izjavila je za Fenu Nataša Kandić iz Inicijative RECOM i osnivačica Fonda za humanitarno pravo Srbije povodom izricanja osuđujućih zatvorskih kazni čelnicima Herceg Bosne.
Priznanje penzionisanog policijskog generala i bivšeg pomoćnika ministra unutrašnjih poslova Vlastimira Đorđevića da je učestvovao u prikrivanju tela ubijenih Albanaca, koja su sa Kosova prevožena u Srbiju, u domaćoj javnosti prošlo je gotovo nezapaženo. Hoće li i naše tužilaštvo za ratne zločine doći do novih činjenica o zločinima iz naše bliske prošlosti ili čak nalogodavaca. Za TV Mrežu Biljana Djogić.
Potpuno se slažem sa Vesnom Pešić da je aktuelna Vlada Srbije „najdalje dogurala” u vezi sa menjanjem politike i odnosa prema Kosovu. Generalno posmatrano, ova Vlada ima pošteniji odnos prema Srbima izvan Srbije nego sve vlade posle smene Slobodana Miloševića. Priznaje greške.
Beograd – Odlukom Ustavnog suda Srbije (USS) građani više neće morati da imaju advokata u parničnom postupku. Naime, USS ukinuo je odredbe Zakona o parničnom postupku (ZPP) koje se odnose na obavezno angažovanje advokata kao punomoćnika na sudu i na institut kolektivne tužbe građana.
Na 20. godišnjicu rada Haškog tribunala u Srbiji se pridružuju kritičarima Haškog tribunala i oni koji su svih ovih godina podržavali dovođenje pred međunarodni sud odgovornih za zločine. Naravno, njihova kritika je sa drugih pozicija od onih koji Hag smatraju antisrpskim sudom. Većina sagovornika RSE ocenjuje da najodgovorniji nisu kažnjeni. Gotovo svi se osvrću na oslobađajuće presude generalima Gotovini i Perišiću kao dokaz da je Tribunal radio pod političkim uticajem zapada koji ni posredno neće da dovede u pitanje svoje vojno angažovanje po svetu.
Među brojnim licima čija je pojava obilježila 20 proteklih godina na prostoru bivše Jugoslavije, svakako je i Nataša Kandić. Svoju popularnost među borcima za ljudska prava početkom devedesetih godina prošlog vijeka stječe kao svojevrsna ikona borbe protiv tada vladajućeg režima Slobodana Miloševića, oformivši u ljeto 1992. godine Fond za humanitarno pravo.
Nataša Kandić, direktorica Fonda za humanitarno pravo i regionalna koordinatorica procesa REKOM (Regionalne komisije za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na teritoriju bivše SFRJ) u intervjuu za Agenciju FENA govori o najnovijem raspletu u srbijansko-kosovskim odnosima, politici zvaničnog Beograda prema BiH koja u poslednje vrijeme kroz susrete srbijanskih i bh zvaničnika pokazuje znake otopljavanja, izvinjenju predsjednika Srbije Tomislava Nikolića te pitanju pomirenja na prostorima bivše države.