Tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević izjavio je danas da se u Beogradu na slobodi nalazi još 300 osumnjičenih za ratne zločine, i istakao da je neophodno intenzivirati rad na procesuiranju tih slučajeva.
Prijedor — Bošnjački član Predsedništva BiH Bakir Izetbegović i poglavar IZ u BiH Husein Kavazović posetili su područje masovne grobnice Tomašica kod Prijedora.
Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je optužnicu protiv oficira Vojske Srbije Pavla Gavrilovića (1965) iz Leskovca i podoficira Rajka Kozline (1976) iz Beograda za ubistvo 27 civila u selu Trnje, kod Suve Reke na Kosovu, 25. marta 1999. godine, saopšteno je iz tužilaštva.
Protiv oficira Pavla Gavrilovića i podoficira Rajka Kozline iz Beograda podignuta optužnica zbog sumnje da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u selu Trnje, u opštini Suva Reka. Srpsko Tužilaštvo za ratne zločine tereti ih da su 25. marta 1999. godine učestvovali u ubistvu 27 civila.
U ime članova porodica žrtava ratnog zločina iz Sjeverina povodom odluke Apelacionog suda da odbije njihove zahteve za naknadu nematerijalne štete protiv države Srbije, žalbu Ustavnom sudu podneo Fond za humanitarno pravo. Ta organizacija zahteva da se porodicama žrtava isplati odšteta u iznosu od po 10.000 evra.
Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je optužnicu protiv oficira Vojske Srbije (VS) Pavla Gavrilovića (1965) iz Leskovca i podoficira Rajka Kozline (1976) iz Beograda za ubistvo 27 civila u selu Trnje, kod Suve Reke na Kosovu, 25. marta 1999. godine, saopšteno je danas iz tužilaštva.
Nataša Kandić, počasna građanka Sarajeva, u intervjuu za TV mrežu u emisiji “Ko su dobitnici priznanja u Srbiji i regionu?”
Predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron tvrdi da je neuspjeh UN-a to što nije osnovao fond za nadoknadu štete, ali brani učinak suda nakon niza spornih oslobađajućih presuda. “Nije u redu što Ujedinjeni narodi (UN) nisu osnovali nekakav fond za reparaciju žrtvama ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji”, rekao je za BIRN sudac Meron u Haagu.
Sindrom balkanskog špijuna i dalje vlada ovim prostorima. Umjesto da se suočavaju s društvenim, ekonomskim i političkim problemima, ljudi ovdje radije prihvaćaju mutna objašnjenja da tajne službe – one prošle i sadašnje, domaće i strane – još uvijek u značajnom dijelu upravljaju društvom. Namjera mi je, kao i mnogim ovdašnjim kolegama, otvoriti relevantno arhivsko gradivo, razbiti famu o balkanskom špijunu i omogućiti građanima da sami dođu do svojih zaključaka, poruka je Christiana Axboea Nielsena, danskog povjesničara, sveučilišnog profesora, bivšeg analitičara Haškog suda i svjedoka na suđenju Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku, Mići Stanišiću, Stojanu Župljaninu i Goranu Hadžiću. Nielsen je u sklopu svoga novog istraživanja povijesti javne i državne sigurnosti socijalističke Jugoslavije nedavno posjetio i Zagreb.
Tomašica kod Prijedora, gdje su do sada pronađeni posmrtni ostaci 397 osoba, od čega je 247 kompletnih tijela, najveća je masovna grobnica na ovim prostorima. Lejla Čengić, portparol Instituta za nestale osobe (INO) Bosne i Hercegovine u izjavi za Anadolu Agency potvrdila je da masovna grobnica u Tomašici ”zasigurno najveća masovna grobnica koja je otkrivena na ovim prostorima”