Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, bivšim čelnicima Državne bezbednosti (DB) Srbije danas pred Haškim tribunalom počinje ponovljeno suđenje po optužnici za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Proces protiv njih počinje ispočetka na osnovu odluke Žalbenog veća iz 2015. godine koje je poništiloprvostepenu oslobađajuću presudu donetu 2013. godine. Stanišić i Simatović su se, zbog početka ponovljenog suđenja, vratili 30. maja u sudski pritvor u Hagu sa privremene slobode u Srbiji, na koju su bili od decembra 2015.
Ponovljeni proces Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, pred Rezidualnim mehanizmom (pravnom i tužilačkom institucijom – naslednikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, MKSJ), počinje uvodnim izlaganjem tužioca Daglasa Stringera.
Ideja da se bavimo uništavanjem kulturnog nasleđa potekla je od SENSE Centra za tranzicijsku pravdu iz Pule, i oslanja se na njihovu težnju da javnosti približe činjenice koje su o ratnim zločinima utvrđene pred Haškim tribunalom.
Fond za humanitarno pravo se poduhvatu priključio kao jedan od partnera prevashodno zbog toga što on doprinosi saznavanju činjenične istine o zločinima, ali i zbog toga što pruža širi pogled na ratna stradanja, koji nam je do sada uglavnom izmicao. Naime, izložba nam pokazuje da su osim sistematičnog ubijanja ljudi, isto tako sistematično i namerno rušene njihove crkve i džamije, paljene biblioteke i granatirana zajednička kulturna baština, i to uvek u funkciji progona i etničkog čišćenja – ističe u razgovoru za Danas Jelena Krstić iz Fonda za humanitarno pravo povodom izložbe “Spomenici na nišanu – Zatiranje istorije i sećanja”, koja je do 12. juna postavljena u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD).
Vlasti bosanskih Srba su na današnji dan, prije 25 godina, naredile nesrpskom stanovništvu da nose bijele trake. Dan bijelih traka, simboličan datum proglašen u znak sjećanja na 3.176 ubijenih stanovnika prijedorskog kraja, obilježava se u Bosni i Hercegovini i brojnim europskim gradovima.
Nura Alispahić, koja danas ima 73 godine, izgubila je svoju porodicu u genocidu u Srebrenici i uslijed granatiranja Tuzle – čija je godišnjica obilježena u četvrtak. Dok čega svoju smrt, priča kako joj je od nje “teži samo život“.
Život srebreničke majke Nure Alispahić odvija se između dva mezara njenih sinova – jedan se nalazi u Aleji mladosti u Tuzli, a drugi u Memorijalnom centru Potočari u Srebrenici.
Umjesto Dana mladosti u Tuzli je već 22 godine Dan žalosti. 25. maj je najtužniji dan u Tuzli, jednako tužan za sve one koji znaju šta se taj dan dogodilo na tuzlanskoj kapiji.
Tuzlaci kažu da su manje više znali tih ratnih godina kada bi Tuzla mogla biti granatirana. Obično je to bilo u vrijeme blagdana, ali na Dan mladosti nikako.
Dvadeset dvije godine godina nakon masakra, svi koji dođu u Tuzlu pitaju otkud u jeku rata svi na Kapiji.
Pred domaćim sudovima nije se utvrđivala odgovornost pripadnika srpskih vojnih i policijskih jedinica za zločine u logorima u Srbiji * Na teritoriji Srbije formirano oko 30 logora za Hrvate, Bošnjake i ostale nesrbe * Kroz ove vojne zatvore prošlo je više od 7.000 zarobljenikaIzmeđu 1991. i 1996. godine na teritoriji Srbije formirano je oko 30 logora za Hrvate, Bošnjake i ostale nesrbe, među kojima je, osim pripadnika hrvatske vojske i Armije BiH, bilo i mnogo civila.
Kada je retoričko pitanje uspešno postavljeno, odgovor se sam nameće i nema dodatnih objašnjenja, ali ako takvo pitanje postavite nevešto, čućete sve što nikada niste želeli. Komentarišući godišnji izveštaj Fonda za humanitarno pravo o suđenjima za ratne zločine, i posebno ocenu izrečenu na njegovom predstavljanju da je Srbija „slobodna zemlja za ratne zločince“, ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović upitao je (kao retorički): „Gde je bio Fond kad je pušten Haradinaj?“ Ako je mislio da neće dobiti odgovor, prevario se.
Koalicija za REKOM počela je prikupljati 50.000 potpisa koje će poslati na samit lidera Zapadnog Balkana koji će biti održan u Trstu i zatražiti da potpišu politički sporazum o osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim povredama ljudskih prava od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001, rečeno je danas na konferenciji za novinare.
Osnivačica Fonda za humanitarno pravo (FHP) Nataša Kandić kazala je da je minimalni zadatak koji vlade u regionu moraju uraditi jeste da utvrde imena žrtava i popišu mjesta zatočenja i da će tražiti da se osnivanje regionalne komisije uvrsti u Berlinski proces i deklaraciju nakon samita u Trstu 12. jula.
Skupština Srbije u četvrtak 11. maja započinje novo zasedanje na kome će se, između ostalog, birati i novi tužilac za ratne zločine. Na listi kandidata koje je Vlada Srbije dostavila parlamentu su Snežana Stanojković, zamenica tužioca u Tužilaštvu za ratne zločine, i Milan Petrović aktuelni rukovodilac tog tužilaštva. Funkcija tužioca za ratne zločine upražnjena je od 1. januara 2016., odnosno godinu i pet meseci, kada je posle više od decenije penzionisan Vladimir Vukčević.