Natjerali su mamu da gleda dok me siluju – Svedočenje J. H. o strahotama koje je preživela tokom rata

Bila je nedjelja, 10. maj 1992. godine, oko četiri sata po podne kada su na podrumska vrata, gdje sam se krila sa svojom porodicom, rodbinom i prijateljima navalili arkanovci, njih oko 30.

Imali su namjeru da bace bombu unutra. Moja tetka ih je zamolila da to ne čine. Pojavio se arkanovac na vratima i veoma grubo rekao da se predamo. Izašli smo iz podruma sa podignutim rukama. Postrojili su nas u kolonu jedan po jedan i poveli. Vodili su nas tako oko hiljadu metara. Za sve to vrijeme padale su granate. Uveli su nas u jednu napola srušenu kuću. Tu smo ostali oko pola sata, dok su oni pljačkali i odnosili sve vrednije stvari. Odatle su nas poveli prema centru Grada i uveli u jedan stan.

Ćatić: Majke umrle, a nisu dočekale da sahrane najmilije

U centru Tuzle, na Trgu žrtava genocida u Srebrenici, i danas su se kao i svakog 11. dana u mjesecu okupile preživjele žrtve genocida koje su ponovile zahtjeve da se pred lice pravde izvedu oni koji su činili zločine, te da se više i efikasnije radi na pronalasku nestalih osoba.

˝Pune 22 godine pokušavamo da dođemo do posmrtnih ostataka svojih najmilijih. Tražimo još preko hiljadu osoba nestalih tokom genocida. Kažem preko hiljadu, jer kompletne porodice su ubijane, a kada smo prijavljivali, morali smo lično prijavljivati ko se vodi kao nestao, tako da neke niko nije mogao prijaviti. Nezadovoljni smo radom Tužilaštva BiH, ali i radom Instituta za traženje nestalih BiH koje je na nivou cijele države i tu uvijek ima određenih opstrukcija i nema dogovora˝, poručila je Hajra Ćatić, predsjednica Udruženja ˝Žene Srebrenice˝.

Ćatić je izjavila da više od hiljadu porodica još nije pronašlo svoje najdraže, a mnoge majke su i umrle, a nisu dočekale da ukopaju svoje najdraže.

Istaknula je da je neophodno da se oni koji su činili zločine, učestvovali i kreirali genocid što prije izvedu pred lice pravde.

˝Mi se borimo za pravdu, ali sve to ide toliko sporo i predugo traje˝, navela je Ćatić.

Preuzeto sa portala N1

Koliko košta informacija o masovnim grobnicama?

U Bosni i Hercegovini i danas se traga za blizu sedam hiljada osoba nestalih tokom rata. Više od 20 hiljada nađeno je u masovnim grobnicama i identificirano. Ipak, u posljednje vrijeme sve teže se dolazi do informacija o masovnim grobnicama. Mnogi, koji tvrde da znaju gdje se nalaze, za te informacije traže novac.

Preuzeto sa portala Al Jazeera Balkans

Zbog Srebrenice u zatvoru samo jedan osuđenik u Srbiji

Pravna procedura kojom se najpre odbacuje optužnica protiv osmorice okrivljenih za, učešće u ubistvu 1.313 Bošnjaka u selu Kravice kod Srebrenice (Apelacioni sud 13. jula 2017.godine), a zatim se i odbacuje predlog Tužilaštva za ratne zločine da se nastavi postupak (Viši sud 3. avgusta 2017) sasvim je u skladu sa zakonom i drugačiji ishod nije mogao ni biti, rekla nam je Marina Kljajić iz Fonda za humanitarno pravo.

Ona se čudi što se, nakon odluke Apelacionog suda o odbacivanju optužnice, Tužilaštvo za ratne zločine uopšte obratilo Višem sudu tražeći da se postupak nastavi, jer to pravno nije moguće.

Krivična prijava protiv hrvatskih vojnika za Oluju

Organizacija Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podnela je krivičnu prijavu za zločine počinjene u naseljima kod Knina avgusta 1995. godine, kada su, kako se navodi u prijavi, hrvatski vojnici ubili srpske civile.

Krivična prijava podneta je Državnom tužilaštvu danas, na dan obeležavanja 22. godišnjice od vojno-policijske akcije “Oluja”, koja je završena ulaskom hrvatskih snaga u Knin.

U prijavi je navedeno da su trojica pripadnika hrvatskih vojnih snaga 6. avgusta 1995. u selu Uzdolje kod Knina zatekli “osmoro bespomoćnih, bezopasnih i vremešnih srpkih civila”, prenosi Hina.

STJEPANOVIĆ: VLAST OPSTRUIŠE SUĐENJA ZA RATNE ZLOČINE

(English) The Kravica case and judicial cooperation in the former Yugoslavia

Sadržaj dostupan na English.

#ISPRIKA

Drugu godinu zaredom Inicijativa mladih za ljudska prava uz podršku više od 400 građana traži od Vlade Republike Hrvatske da uputi ispriku svim žrtvama i obiteljima žrtava ratnih zločina i kršenja ljudskih prava koji su se dogodili za vrijeme i neposredno nakon vojno-redarstvene operacije ‘Oluja’ izvršene u kolovozu 1995. godine.

Ovu akciju možete podržati potpisivanjem peticije isprike onima koji su u ovoj operaciji nevini stradali i onima koji su izgubili svoje najmilije i najvrijednije. Ispriku upućujemo u iščekivanju da isto učine najviša državna tijela Republike Hrvatske, čiji su prethodnici sa državnih mjesta ovu operaciju planirali i proveli.

Dijeljenjem sadržaja objavljenog na web stranici i društvenim mrežama Inicijative mladih za ljudska prava uz #isprika

Pokažimo lice Hrvatske kojem je stalo do pravde i koje izražava suosjećanje sa žrtvama. Poručimo Vladi da je isprika minimum solidarnosti nakon višestrukog kršenja ljudskih prava i izostanka sudskih procesa.

Bivši logoraši iz BiH posjetili logor u Srbiji

Na današnji dan 1995. godine zarobljeno je vojno i civilno rukovodstvo Žepe, čime je ova ratna enklava u istočnoj Bosni pala pod kontrolu Vojske Republike Srpske. Više od 800 muškaraca spas je pokušalo potražiti prelaskom Drine u Srbiji, gdje su zatočeni u Šljivovici kod Čajetine i Mitrovom Polju kod Aleksandrovca. Predstavnici Saveza logoraša BiH, Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i jedan broj logoraša posjetili su ostatke logora Šljivovica.

Preuzeto sa portala Slobodna Evropa

Vodili montirane procese protiv Albanaca, ostali tužioci i sudije

Isti oni ljudi koji su donosili političke presude kosovskim Albancima od 1998-2000. godine pri tome kršeći profesionalne norme, danas sede na visokim sudskim pozicijama, kaže Mihajlo Pavlović, advokat Fonda za humanitarno pravo (FHP):